Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    zimske olimpijske igre, Jugoslavija

    Četiri decenije od ZOI u Sarajevu: Dani kada je Jugoslavija bila centar sveta

    Na današnji dan pre 40 godina, dok se država u kojoj živimo zvala Jugoslavija, na Olimpijskom stadionu „Koševo“ u Sarajevu, tačno u 14:30 sati fanfare su označile početak svečanosti otvaranja Zimskih olimpijskih igara, jednog od najvažnijih i najvećih sportski događaja na svetu.

    ZOI u Sarajevu su od 8. do 19. februara 1984. godine okupile su 1.272 sportista iz 49 država ali i najeminentnije ličnosti iz sportskog, kulturnog i društveno-političkog života sveta na jednom mestu.

    U ime organizatora goste je pozdravio predsednik Organizacionog komiteta Branko Mikulić, a predsednik MOK-a Huan Antonio Samaran, uz najlepše želje svetske olimpijske porodice, najavio je da će planeta „biti svedok velikih Igara u Sarajevu i da će to biti najbolje organizovane Igre u istoriji zimskih olimpijada, pišu Nezavisne novine. 

    Plamen i zakletva

    I zaista, tako je i bilo! Olimpijski plamen u veliku buktinju pretvorila je klizačica Sanda Dubravčić, a olimpijsku zakletvu u ime svih učesnika položio je as belih staza Bojan Križaj, koji simpatično zaboravlja reči Olimpijske zakletve što su gledaoci podržali sa velikim aplauzom. U tom trenutku Sarajevo, Bosna i Hercegovina i Jugoslavija su bili centar sveta.

    Jugoslavija sankcije

    Freepik

    Izbor Sarajeva za domaćina XIV ZOI objavljen je 18. maja 1978. tokom 80. sednice Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) u Atini. Gradovi protivkandidati bili su japanski Saporo i švedski Geteborg. Nakon dva kruga glasanja Sarajevo je većinom glasova dobilo organizaciju.

    Iz godine u godinu nicali su prekrasni objekti: kompleks „Zetra“, staza za bob i sankanje, skakaonice, dvorane, „bele pruge“, žičare, hoteli, Olimpijsko selo i novinarsko naselje sa 2.640 stanova, saobraćajnice u pravcu planina i 28 zimsko-sportskih centara u BiH, koji su potvrdili da su OI, uz sve humanističke i sportske domete, za ovaj prostor i razvojna šansa.

    Koštale su mnogo

    Ukupna cena ZOI u Sarajevu je bila 141.647.000 dolara, a završene su sa suficitom od 12.000.000 dolara. To su bile prve Olimpijske igre završene suficitom. Sve prethodne su imale dugove za sobom i mnogi gradovi i zemlje domaćini imali su teškoće da pokriju troškove.

    Po mnogo čemu su ove igre bile rekordne – to su bile prve Igre na kojima nije bilo bojkota Severnoatlantskog ili Varšavskog pakta. Nastupilo je 49 nacionalnih saveza a podeljene su 222 medalje, učestvovalo je 2.691 sportista i trenera, prodato je 640.000 karata, a pratilo ih je 7.825 novinara i 760 redakcija. Sve ovo posmatralo je oko dve i po milijarde gledalaca u svetu.

    Maskota ZOI bio je Vučko, a i danas četiri decenije kasnije njegov lik budi najljepša sjećanja.

    „Danas je Dan republike“: Desetine preduzeća čuvaju od zaborava ime Jugoslavija

    Izvor: BIZLife

    Foto: Unsplash/Freepik

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE