Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Posao, izvini

    Posao i prava radnika: Da li bi radni dan trebalo da bude kraći?

    Šta bi se desilo kada bi radni dan bio kraći od osam sati?

    Usredsređenost na prava radnika i produktivnost kompanija tokom pandemije dovela je do toga da neki zaposleni počnu da se poigravaju sa novim pristupima radnoj nedelji na kakvu smo do sada navikli.

    Mnogo se govori o četvorodnevnoj radnoj nedelji, ali dok su trodnevni vikendi lepa pomisao, sabijanje pet dana posla u samo četiri može se ispostaviti stresnim za neke radnike i njihove poslodavce – ili se čak mogu smatrati neodrživom opcijom.

    Postoje, međutim, i druge alternative, prenosi BBC.

    Neki organizacioni psiholozi predlažu skraćenje radnog dana.

    Odjavljivanje sa posla posle kraćeg vremenskog perioda – kao što je šest sati umesto osam – moglo bi da se pokaže praktičnim rešenjem za više tipova poslovanja, baš kao i da postigne mnogo kad je u pitanju unapređenje života radnika.

    „Zavisi od posla do posla…“

    „Ima poslova koji moraju da ostanu dostupni pet dana nedeljno“, kaže Selest Hedli, autorka Ne radite ništa: Kako raskrstiti sa prekovremenim poslom, previše rada i premalo života.

    „I kod tih poslova možda bi bilo lakše i prihvatljivije skratiti radni dan“, kaže.

    U teoriji, skraćeni radni dan možda deluje kao ekstravagantna ideja – na kraju krajeva, poslodavci žele da uzmu što više radnikovog vremena, a ideja „osmočasovnog radnog dana ukorenjena je u industrijalizovanom društvu“, kaže Hedli.

    A opet postoje ubedljivi argumenti za kraći radni dan povezani za povećanom dobrobiti radnika i potencijalno povećanom produktivnošću.

    Moguće je da, protivno uvreženim normama, zaposleni rade efikasnije i sa boljom koncentracijom ako posle toga budu pošli kući ranije.

    Mladi u Srbiji

    Posao (Pixabay)

    Osmočasovni radni dani su standard za mnoge poslovne grane – i tu strukturu je teško uzdrmati, kaže Adam Grant, profesor organizacione psihologije u Vortonovoj školi na Univerzitetu u Pensilvaniji.

    „Pristrasnost prema sadašnjem stanju je realna. Ljudi često uzimaju zdravo za gotovo standard sa kojim su odrasli.

    „Svako koga poznaju radio je pet dana nedeljno i osmočasovni radni dan. To izgleda kao nešto neizbežno“, kaže on.

    Poslodavci takođe igraju ulogu u produbljivanju ove radne strukture, tvrdi on, rekavši da je odsustvo evolucije „nedostatak mašte“.

    „Umesto da se zapravo izmere rezultati tih ljudi, lako je i prosto prebrojati broj sati koliko su radili i pretpostaviti da je više bolje. To je pretpostavka koja se mora srušiti.“

    U Norveškoj i Danskoj radna nedelja kraća od 40 sati

    Hedli se slaže da osmočasovni radni dan nije najbolji format za radnike.

    „Kognitivno, mi imamo samo ograničenu količinu koncentracije tokom jednog dana“, kaže ona.

    „Kad pokušavate da prisilite mozak da se usredsredi izvan tog prozora, dobićete opadajuće prinose i završićete sa sagorevanjem ljudi. Na kraju ćete praviti više grešaka, bićete manje inovativni, propuštaćete stvari. A sve to vas čini manje efikasnim.“

    I zaista, studije pokazuju da duži rad uopšteno gledano ne dovodi nužno do veće produktivnosti.

    Istraživanje sa Univerziteta Stenford ukazalo je na gornju granicu produktivnosti: učinak radnika počinje naglo da opada posle oko 48 časova nedeljno.

    Posao

    A drugi eksperti su sugerisali da bi optimalni broj radnih sati mogao da bude još niži, u zavisnosti od tipa posla – neki tvrde da bi on mogao da bude čak 35 časova nedeljno ili šest sati dnevno, što zaposlene stavlja daleko ispod osmočasovnog radnog dana.

    Norveška i Danska imaju radne nedelje kraće od 40 sati i zauzimaju drugo i sedmo mesto na listi najproduktivnijih zemalja na svetu.

    Na kraju krajeva, zaposlenima su potrebne pauze tokom dugih perioda rada za njihovim radnim stolovima – što znači da čak i najproduktivnijim radnici ne provode svaki trenutak radeći marljivo na poslovnim zadacima.

    Kraći radni dan motivišući za radnike

    Istraživanje sprovedeno na skoro 2.000 radnika u Velikoj Britaniji pokazalo je da se u proseku ljudi zaista osećaju produktivno tek oko polovinu radnog dana.

    Njegovo skraćivanje, dakle, moglo bi da ih motiviše da povećaju taj prozor.

    Radeći manji broj sati, umesto radeći kombinaciju rada i traćenja vremena tokom osam sati, radnici bi mogli da postanu još produktivniji.

    Povećana produktivnost mogla bi da proistekne i iz boljeg morala radnika i njihovog boljeg fizičkog zdravlja, nastalog na osnovu bolje ravnoteže između rada i života u kraćim radnim danima.

    Takav je bio slučaj sa medicinskim sestrama u ustanovi za negu nemoćnih u Švedskoj, gde je u dvogodišnjem eksperimentu radni dan bio skraćen na šest časova.

    Medicinske sestre bile su srećnije radnice koje su uzimale mnogo manje bolovanja, što im je omogućilo da organizuju 85 odsto više aktivnosti za štićenike ustanove.

    Ima smisla, kaže Grant, da zgusnutiji program dovede do povećane produktivnosti.

    „To je od koristi za prioritizaciju. Kad imate manje vremena, počinjete da se usredsređujete na stvari koje su zaista bitne. To bi moglo da znači da rukovodioci zadaju manje posla koji se otaljava, a moglo bi da znači i manje nepotrebnih sastančenja“, navodi.

     

    Izvor: BBC

    Foto: Pixabay

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE