
Žene su preuzele primat na tržištu rada: Prvi put van recesije imaju više poslova od muškaraca
Promena koja se dugo činila gotovo nezamislivom sada se događa pred našim očima – žene drže više plaćenih poslova nego muškarci. Ali iza ovog istorijskog podatka krije se mnogo veća promena ekonomije i društva.
Ako bismo pogledali američko tržište rada pre nekoliko decenija, teško bismo mogli da zamislimo današnju statistiku. Sada žene imaju više plaćenih poslova nego muškarci.
Preokret se dogodio početkom 2026. godine, kada je broj žena na američkim nepoljoprivrednim platnim spiskovima prvi put prešao broj muškaraca u periodu koji nije bio obeležen recesijom. U martu je Indeedov Hiring Lab konstatovao da je razlika praktično nestala, a žene su držale nešto više poslova od muškaraca.
Prema analizi ekonomiste Justina Wolfersa, žene su početkom juna činile oko 50,02 odsto svih nepoljoprivrednih payroll poslova. Od početka druge administracije Donalda Trumpa, žene su dobile oko 403.000 od ukupno 468.000 novih payroll poslova, dok je muškarcima pripalo oko 65.000. Brojka je mala kada se pogleda samo procenat. Ali priča iza nje je ogromna.

Freepik/LeoAI
Nije prvi put – ali je sada drugačije
Ovo nije prvi istorijski trenutak u kojem žene imaju više poslova od muškaraca.
Sličan preokret dogodio se tokom Velike recesije, kada je snažan pad zaposlenosti pogodio industrije u kojima su muškarci bili zastupljeniji. Žene su kratko činile većinu zaposlenih i početkom 2020. godine, neposredno pre nego što je pandemija potpuno promenila tržište rada.
Ali sada nema recesije koja bi mogla jednostavno da objasni promenu. Zato ekonomisti u ovom slučaju vide nešto zanimljivije: promenila se struktura američke ekonomije.
Ekonomija više ne izgleda kao pre 30 godina
Jedan od ključnih razloga nalazi se u industrijama koje trenutno zapošljavaju.
Zdravstvo, obrazovanje, socijalne usluge i druge delatnosti u kojima žene tradicionalno čine veliki deo radne snage poslednjih godina beleže relativno snažan rast zaposlenosti. Istovremeno, deo industrija u kojima dominiraju muškarci raste sporije ili gubi radna mesta.
Indeedov Hiring Lab još je prošle godine upozoravao da se najveći deo novog zapošljavanja koncentriše upravo u sektorima u kojima žene čine većinu zaposlenih.
U najkraćem: nije se dogodilo samo to da su žene počele masovno da ulaze u „muške“ profesije. Promenilo se ono što ekonomija traži. A žene su trenutno bolje pozicionirane u delu tržišta koji raste.
Muškarci ne nestaju sa tržišta rada – ali se povlače
Drugi deo priče odnosi se na muškarce. Prema analizi Indeedovog Hiring Laba, tokom prethodnih 12 meseci broj poslova koje drže muškarci smanjen je za oko 142.000, dok su žene dobile oko 298.000 poslova. Od februara 2024. do februara 2026. američka ekonomija dobila je oko 1,2 miliona poslova, a oko dve trećine tog rasta pripalo je ženama.
To ne znači da muškarci masovno ostaju bez posla. Važan deo priče je i učešće u radnoj snazi – odnosno odluka da li će neko uopšte raditi ili aktivno tražiti posao.
Muškarci su poslednjih decenija postepeno izgubili deo tradicionalne prednosti na tržištu rada, dok se neke grupe sve više udaljavaju od formalnog zaposlenja. Ekonomisti među razlozima navode promene u strukturi industrije, nedostatak poslova koji odgovaraju određenim kvalifikacijama, promene u obrazovanju i porodičnim obrascima, ali i šire društvene probleme.
Žene sada nisu samo dodatni prihod domaćinstva
I tu dolazimo do možda najvažnije posledice. Ako žene imaju sve veću ulogu na tržištu rada, one sve češće postaju i glavni ili ravnopravni izvor prihoda domaćinstva.
Model porodice u kojem muškarac donosi platu, a žena eventualno radi „sa strane“, sve manje odgovara realnosti velikog dela razvijenih ekonomija.
Žena koja zarađuje postaje finansijski samostalnija. Ali istovremeno se menja i pregovaračka pozicija unutar porodice: ko će uzeti bolovanje kada se dete razboli, ko će prihvatiti manje plaćen posao sa fleksibilnijim radnim vremenom, ko će se preseliti zbog karijere i čiji će posao biti „važniji“ za kućni budžet. Ekonomija tako počinje da menja i privatni život.
Ali više poslova ne znači i više novca
Tu je važno napraviti razliku između broja zaposlenih i zarade. Žene mogu imati više poslova, a da i dalje u proseku zarađuju manje od muškaraca.
Prema podacima američkog Biroa za statistiku rada, medijalna nedeljna zarada žena koje rade puno radno vreme iznosila je u prvom kvartalu 2026. godine 1.098 dolara, dok je za muškarce bila 1.362 dolara. Drugim rečima, istorijski preokret u broju poslova još nije isto što i preokret u prihodima.
Rodni jaz u zaradama i dalje postoji, čak i kada se porede ljudi koji rade u istim zanimanjima. Analiza Instituta za istraživanje ženske politike pokazala je da su žene u 2025. godini zarađivale manje od muškaraca u svih 20 zanimanja koja zapošljavaju najviše žena, kao i u svih 20 zanimanja koja zapošljavaju najviše muškaraca.
Zato bi bilo pogrešno ovu statistiku proglasiti „pobedom žena nad muškarcima“. Ona je pre svega pokazatelj da se pravila igre menjaju.
A onda dolazi i AI
Promena je posebno zanimljiva u trenutku kada se tržište rada nalazi pred još jednim velikim preokretom – veštačkom inteligencijom. Tu se pojavljuje pomalo paradoksalna slika.
Jedno novo istraživanje Stanforda i ADP-a pokazuje da su mlađe žene, uzrasta od 22 do 25 godina, trenutno čak u nepovoljnijem položaju od muškaraca kada je reč o rastu zaposlenosti u pojedinim početnim poslovima. Žene su, naime, češće zastupljene u zanimanjima koja su više izložena generativnoj AI.
To znači da istorijski trenutak u kojem žene imaju više ukupnih poslova ne mora automatski da znači da će tako izgledati i budućnost. Tržište rada se ponovo menja.
Ko će biti novi „breadwinner“?
Možda je zato najzanimljivije pitanje šta će se dogoditi kada ova statistika postane normalna, a ne vest. Kada žena ima stabilniju karijeru, veću platu ili posao koji je traženiji od partnerovog, tradicionalne uloge počinju da gube ekonomsku osnovu.
Muškarac više nije nužno „hranitelj porodice“ zato što je muškarac. Žena više nije nužno osoba koja će napraviti karijerni kompromis zbog porodice.
I upravo tu se završava priča o jednoj statistici, a počinje priča o promeni društvenog modela. Jer možda najveća promena nije u tome što žene sada imaju 50,02 odsto poslova. Već u tome što će generacija koja danas ulazi na tržište rada sve manje razumeti zašto bi nečiji pol uopšte određivao ko treba da bude glavni zarađivač.
Tržište rada je tu promenu već počelo da pokazuje. Sada je pitanje koliko brzo će je prihvatiti i ostatak društva.
Saznajte sve o dešavanjima u biznisu, budite u toku sa lifestyle temama. PRIJAVITE SE NA NAŠ NEWSLETTER
Izvor: BIZLife
Foto: Magnific/doguhanckr, Freepik/LeoAI










