Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Ljiljana Milić

    Web3 – Budućnost ili još jedan „hajp” u nizu?

    Piše: Ljiljana Milić, direktor u kompaniji, Egzakta Advisory

    Digitalna transformacija je i velika poslovna prilika i jedna od glavnih društvenih promena našeg vremena. Internet (Web) verovatno je najvažniji pokretač digitalne transformacije, koji je od svog nastanka prošao kroz niz iteracija, prilagođavajući se i oblikujući se u infrastrukturu koju danas poznajemo.

    Internet koji danas koristimo znamo kao Web2. U poređenju sa prethodnim (Web1), interaktivne aplikacije, sadržaj koji generiše korisnik i pristup koji je besplatan učinio je Web2 potpuno prihvaćenim. Web2 poslovni modeli su obično zasnovani na korišćenju mrežnog efekta, kako bi se postigla tržišna dominacija i monetizacija korisničkih podataka kroz oglašavanje i marketing.

    Originalni Web1 je jednostavno povezivao računare i korisnike širom sveta i često se naziva „internet samo za čitanje”. Web2, koji se često naziva „internet za čitanje i pisanje”, proširio je sadržaj i veze kako bi obuhvatio društvene medije, vesti u realnom vremenu, onlajn kupovine i složenije veb-aplikacije. Sada svi stvaramo i delimo sadržaj na društvenim mrežama, ali većinu tih podataka poseduju i kontrolišu kompanije vlasnice platformi.

    Web3, koji se često naziva „internet za čitanje, pisanje i posedovanje”, predstavlja sledeći veliki korak u evoluciji onlajn interakcija. Omogućava most između fizičkog i virtuelnog sveta uvođenjem novih modela vlasništva i transakcija.

    Iako je još uvek maglovit koncept, Web3 je predstavljen kao decentralizovana verzija interneta zasnovana na blokčejn tehnologiji, koja stoji iza mnogih glavnih kriptovaluta i tokena. Iz perspektive tehnologije Web3, koja bi pratila Web1 i Web2, smatra se da su današnje onlajn platforme previše centralizovane i da ih kontroliše nekolicina velikih internet kompanija, kao što su Majkrosoft, Amazon, Epl i Meta, koje prikupljanju ogromne količine podataka i sadržaja koje korisnici kreiraju i dele na internetu.

    Ako se vratimo u osamdesete godine prošlog veka i posmatramo prvi personalni kompjuter, možemo slobodno reći da je relacija sa današnjim najmodernijim pametnim telefonom ravna relaciji dede i unuka. Slično porodičnoj vezi, ova dva uređaja, sa starosnom razlikom preko 40 godina, imaju u osnovi vrlo slične karakteristike i funkcije. Na oba je moguće kreirati određene baze podataka, uređivati podatke, pristupiti imejlu, četovati i slično. Čak je i „deda” imao mogućnost pružanja usluga lokacije, doduše koristeći IP adresu, a danas sve ovo imamo u svojim dlanovima.

    Kako je tehnologija evoluirala i pomogla „dedi” da ima daleko naprednije „unuke”, tako je i cela porodica evoluirala zajedno sa njima. Jedna od glavnih tema i pitanja budućnosti jeste kakvu moć donosi najavljeni Web3 i da li će doneti radikalne promene u razmeni vrednosti na nivou promene koju je taj prvi personalni kompjuter doneo u domenu razmene informacija.

    Ono na šta je društvo godinama naviknuto i na čemu se zasniva poverenje jeste da se sve finansije kontrolišu od strane centralizovanih tela. Od definisane monetarne politike, zajmodavaca, koji obezbeđuju novac i stavljaju ga na raspolaganje, do zakonodavstva, koje pruža neku vrstu sigurnosti u koje društvo veruje. Ovakav poredak je danas dovoljan za sigurnu razmenu vrednosti i funkcionisanje poslovnog sveta i društva uopšte.

    Web3 donosi neke nove pretpostavke i nova pravila, sa kojima se treba na vreme upoznati. Već smo svi naviknuti na pojmove blokčejn, kriptovalute, NFT, ali smo još uvek daleko od njihovog potpunog prihvatanja i primene na nivou globalne privrede.

    Definitivno, i dalje nije baš svakom preduzeću potrebna veb-lokacija ili aplikacija, ali je neophodan neki način komunikacije, s obzirom na to da se vrednost razmenjuje na dnevnom nivou. Nastankom nove verzije interneta moći ćemo da utičemo, kao pojedinci ili entiteti, na način na koji će se vrednost razmenjivati, a tehnologija će omogućiti da ostvarimo kreativnost u stvaranju načina za samu razmenu.

    Danas je američki dolar moguće koristiti u većini zemalja sveta. Ako putujete Evropom i izvadite novčanicu od 20 dolara iz novčanika da biste nešto platili, bez izuzetka će svi prihvatiti tu novčanicu od 20 dolara kao vrednu 20 dolara. Na ovaj način se potvrđuje verovanje u vrednost parčeta papira koje je opšte prihvaćeno i omogućava se razmena vrednosti. Ipak, celo verovanje suštinski je zasnovano na veri u državu i vlade, koji na određene načine garantuju da je ta vrednost stvarna.

    Zastupljeni su i drugi načini razmene vrednosti, recimo, u svetu gejminga, gde je moguće koristiti valute koje vrede samo za određene igrice ili platforme i kojima se mogu kupiti „skinovi”, „dodatni životi” ili predmeti u igrici, ali je, svakako, moguće ove transakcije izvršiti i tradicionalnim novcem.

    Takođe, koncepti lojalnosti su sve više zastupljeni, gde nam čestim korišćenjem određene usluge kompanije nude bodove lojalnosti, kojima ubuduće možemo trgovati, ostvariti popuste na neke druge usluge za koje su te kompanije postavile pravila.

    Recimo da menadžer benda treba da obezbedi gitaristu, klavijaturistu i prateće vokale za sledeću svirku i plaća isključivo u koinima koje je on kreirao i koji su opšteprihvaćeni u muzičkom svetu i u razmeni vrednosti između muzičara. Transakcije ovog tipa ne bi imale nikakvih problema kada bi se ovim koinima mogla platiti i kafa u Starbaksu i sladoled u Mekdonaldsu. Ali sve su prilike da bi Starbaks i Mekdonalds mogli da razmotre ovu mogućnost i odluče da su ovi koini relevantni za razmenu vrednosti, pa bi tu muzičari mogli da ih potroše nakon koncerta.

    Web3 baš ovo i kaže: da možemo očekivati nova okruženja za stvaranje vrednosti, novi novac za trošenje u tom okruženju i nove načine za obračun. Na ovaj način pojedinci mogu da kreiraju svoje novčiće i koine, koji će predstavljati definisanu vrednost, i sama komercijalizacija bi dovela do stvaranja beskrajnih finansijskih derivata kojima bi se moglo trgovati.

    Web3 će uticati i na razvoj privrede

    Uticaj tehnologije Web3 i novih načina za razmenu vrednosti imaće značajan efekat na razvoj privrede, a time i društva u celini. Iz perspektive marketinga i oglašavanja, posledice tehnološkog napretka će možda biti i najbrže evidentne.

    Ako analiziramo kako su novi servisi uticali na to kako društvo konzumira medije u odnosu na pre 10 godina, videćemo da pojavom servisa za striming ljudi sve ređe gledaju televiziju linearno. Samim tim, ciljani marketing i reklame, koje su do te mere napredovale da „gađaju korisnika direktno u glavu”, polako gube svoj smisao, jer su ljudi, jednostavno, prestali da ih gledaju koristeći usluge koje su došle razvojem tehnologije. Marketing na internetu se, takođe, menja, i to kao posledica prezasićenja ljudi, koji ne žele da njihovi podaci budu praćeni na tom nivou, a sve se to dešava u piku razumevanja ponašanja korisnika i njegovih navika i potreba.

    Decentralizacija je jedan od osnovnih narativa oko „hajpa” za Web3 i proizilazi iz ideje da giganti kao što su Fejsbuk, Gugl, Netfliks, centralizovane platforme sa vrednošću koja eksponencijalno raste – koriste sve podatke koji se kroz korišćenje aplikacija generišu. To važi za svaku od ovih platformi, posebno za društvene mreže u vlasništvu kompanije Meta. Na ovom modelu se generiše ogromna vrednost koju stvaraju sami korisnici. Decentralizacija u ovom smislu podrazumevala bi da su sami kreatori sadržaja i njihovi vlasnici, što dosad nije bila praksa.

    Iako je decentralizacija osnovna „prednost” Web3 tehnologije, koja se najavljuje kao nova era interneta, treba se osvrnuti na to da je većina stvari danas, zapravo, centralizovana i da društvo nema nikakav problem sa tim per se.

    Na primer, NBA je centralni entitet za profesionalnu košarku i većina navijača ne bi videla potrebu za decentralizacijom košarke. NBA ima svoju potpuno centralizovanu NFT platformu i najveći obožavaoci košarke koji imaju jedan od tih NFT-ova imali bi sve prednosti u centralizovanom okruženju stvorenom specijalno za njih.

    Naravno, moguće je da će u tehnologiji Web3 postojati novi modeli koji su u potpunosti decentralizovani od samog početka, posebno u oblastima medija i zabave, ali ne zahteva svaki poslovni model potpunu decentralizaciju. Za početak je, možda, svrsishodnije razložiti poslovne modele i identifikovati koji segment bi mogao biti decentralizovan, a za koji je korisnije da ostane centralizovan. Sve ove promene nameću i primoravaju biznise da isprobavaju nove stvari, prate trendove razvoja i prilagođavaju svoje strategije, jer će, u suprotnom, rezultati neminovno izostati.

    Današnjicu karakterišu beskrajne mogućnosti koje promovišu modele „gledaj i zaradi”, „slušaj i zaradi”, ali i mnoge druge modele zasnovane na kripto, blokčejn tehnologiji, čiji način funkcionisanja društvo još uvek ne razume potpuno. Ali to ne sprečava tehnologiju da postavlja svoje temelje za eru koja dolazi i nije prvi put da globalno društvo kaska za tehnologijom – naprotiv, svaki novi talas je upravo imao ovakav proces razvoja i prihvatanja.

    Web3 doneće ogromne mogućnosti i komparativne prednosti preduzećima ako na vreme uhvate talas ove tehnologije, počevši od bankarske industrije, preko zdravstva, automobilske industrije, logistike, osiguranja, gejminga, medija do proizvodnje itd. Ovaj talas neće doći kao cunami, već će postepeno menjati svet i, u skladu sa reakcijama, uticati na ponašanje društva. Postoji beskonačno mnogo scenarija kako će se prihvatati sve promene koje dolaze i svi smo znatiželjni da vidimo epilog i da u njemu učestvujemo. Da li to znači da će biti sve više blokčejn, NFT, kripto projekata? Definitivno će ih biti, a mnogi, ako ne i većina, propašće, kao što se desilo i sa mnogim projektima u „dedino” vreme.

    Vrlo često se „hajp”, obično uspešno, koristi kao način za brzu zaradu, ali u ovom slučaju – Web3 je siguran. Sa druge strane, ne treba zanemariti izazove sa kojima se suočava osnovna infrastruktura na kojoj je zamišljeno izgraditi novi Web3, kao ni brojna ograničenja u blokčejn tehnologiji i smislu njene skalabilnosti, pristupačnosti i korisničkog iskustva, stoga ne treba očekivati da ćemo zaista stići tamo za manje od decenije.

    Izvor: BIZLife Magazin

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE