Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Srbija stiže EU za pola veka – optimistično

    Računica Svetske banke da Srbija ukoliko bude rasla po stopi od tri odsto može da dostigne nivo standarda Zapadne Evrope za 50 godina, a ako bude rasla po stopi od pet odsto taj period se smanjuje na 20 godina, iako na prvi pogled obeshrabrujuća, u stvari je optimistična.

    Prema mišljenju ekonomista, Srbija, a pre toga SFRJ, nikada nije bila na proseku Evropske unije, niti će biti. Bruto domaći proizvod Srbije po glavi stanovnika na kraju 2016. godine iznosio je 4.900 evra, dok je prosek 28 zemalja EU bio 29.100 evra po glavi stanovnika, skoro šest puta više.

    Da bismo dostigli sadašnji prosečni nivo BDP po stanovniku sa prosečnim godišnjim stopama rasta od pet odsto trebalo bi nam 43,5 godine. Gde će za to vreme biti zemlje EU teško je i zamisliti. Takođe je teško zamisliti i da u tolikom periodu svake godine srpska ekonomija beleži privredni rast od prosečnih pet odsto.

    U periodu 2008-2016. Srbija je ostvarila ukupan rast BDP po stanovniku od 6,5 odsto. Manje od našeg porastao je BDP Slovenaca (4,25 odsto) i Hrvata (-0,8 odsto) i Grka sa padom od čak 25 odsto. Međutim, svi oni i dalje imaju višestruko veći BDP po glavi stanovnika od nas. S druge strane, mi u poslednjih osam godina ne samo da nismo sustizali nego smo i dodatno zaostajali za najrazvijenijim evropskim ekonomijama.

    Nikad ih nećemo stići?

    Dok smo mi upadali iz recesije u recesiju, Nemačka je zabeležila kumulativni rast po glavi stanovnika od 20 odsto, Austrija 14,4 odsto, Francuska 7,4 odsto. Rumunski BDP po glavi stanovnika u ovom periodu povećao se za 25, a bugarski 36 odsto. Čak je i Albanija je sa 19 odsto zabeležila trostruko veći rast BDP po stanovniku od Srbije u ovom periodu.

    Ljubodrag Savić, profesor ne Ekonomskom fakultetu u Beogradu, ističe da mi ne možemo tako lako stići Evropu, da nikada nismo bili blizu evropskog proseka, a i da ih nikada nećemo ni stići.

    „Ova računica samo pokazuje koliko smo siromašni u odnosu na Evropu. Najgore je što se od ekonomske krize ta razlika ni ne smanjuje već, naprotiv, povećava. Pa mi smo se tek prošle godine vratili na nivo BDP iz 2008“, podseća Savić, napominjući da nam se smanjuje broj stanovnika pa se povećava BDP po stanovniku.

    „Treba da budemo svesni da rast od dva ili tri odsto nije rast. Mi toliko platimo kamate na javni dug. Da bismo imali neto rast, nama je potrebno više od toga. Jedino dvocifreni rast BDP vuče napred“, kaže Savić.

    U poslednjih skoro 30 godina nismo čak uspeli ni da se vratimo na nivo industrijske proizvodnje i BDP iz 1990. godine, po čemu smo jedna od retkih, a možda i jedina zemlja u Evropi.

    Kada bi srpska ekonomija rasla narednih 30 godina po prosečnoj godišnjoj stopi od tri odsto, našli bismo se malo iznad današnjeg BDP po stanovniku Mađarske. Kada bi rasli po stopi od pet odsto, našli bismo se negde između Kipra i Malte.

    Država ne radi svoj posao

    Ekonomista Ljubomir Madžar ukazuje da su poslednjih decenija evropske ekonomije rasle po 2-2,5 odsto godišnje, dok smo mi padali.

    „I u Svetskoj banci računaju sa tri odsto, a mi čak ni to nećemo imati ove godine nego će rast biti ispod dva odsto. Problem je što ekonomska politika nije razvojno orijentisana i država ne radi svoj posao. Gradnja infrastrukture javnim investicijama je nešto što ne može da radi niko osim države, a iako para ima, projekti postoje, ona nije sposobna da ih realizuje“, ocenjuje Madžar.

    Takođe, problem je i u nacionalnoj štednji koja je u Srbiji svega šest odsto, a trebalo bi da bude bar trostruko veća kako bi se obezbedio potreban nivo investicija koji garantuje privredni rast“, zaključuje Madžar.

    Srbija je poslednjih godina čak i kada je beležila realni rast BDP u stvari bila u minusu. Recimo prošle godine realni rast BDP iznosio je 2,8 odsto, a za kamate na javni dug plaćeno je tri odsto BDP.

    U 2015. godini privredni rast je bio svega 0,8 odsto, a za kamate je potrošeno 3,2 odsto. Najgore je bilo 2014. godine, gde je uz smanjenje BDP od 1,8 odsto država morala još i da plati 2,95 odsto BDP na ime kamata na javni dug.

    Izvor: Danas

    Foto: Pixabay

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE