Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Rio Tinto o mogućem referendumu: Ne postoji pravni okvir koji ukida dozvole

    Generalna direktorka Rio Sava Eksplorejšn, dela Rio Tinto, Vesna Prodanović izjavila je da kompaniji nije stiglo obaveštenje države o mogućem referendumu u vezi sa projektom „Jadar“, ali je navela da bi, ukoliko bi se održao i bio negativan, kompanija morala da zauzme stav, zato što ne postoji pravni okvir po kojem dozvole ne važe, ako je referendum negativan.

    „U slučaju da referendum bude negativan kompanija će morati da zauzme svoj stav, videćemo šta je stav države. Ne postoji pravni okvir koji kaže da, ako je referendum negativan, onda ne važe dozvole. Pravni okvir za to nije razjašnjen, ali ćemo se prilagoditi onome što u tom trenutku država bude postavila nama kao okvir“, rekla je ona na konferenciji za novinare.

    Prodanović je dodala kao smatra važni da ako do referenduma dođe, da svi zainteresovani budu potpuno informisani o projektu.

    Ona je istakla da niko iz kompanije ne želi da se Rio Tinto i projekat posmatra „kao poluga u političkom nadmetanju“, istakavši da je ovo industrijski projeket, investicija u Srbiju.

    Na pitanje da prokomentariše to što su opzicione partije protiv projekta, ona je navela kako smatra da bi se to promenilo ukoliko bi došli na vlast.

    „Moje mišljenje je da bilo ko da dođe na vlast od sadašnjih opozicionih partija podržavaće projekat, jer je vaoma dobar za Srbiju. Svaka odgovorna vlast imaće taj pristup“, kazala je Prodanović.

    „Projekat je u fazi studije izvodljivosti“

    Dodala je i da se projekat nalazi u fazi studije izvodljivosti što znači da je još u toku kompletiranje projektno-tehničke dokumentacije i pripremaju se sve studije, a pre svega Studija o proceni uticaja na životnu sredinu koja će biti dostupna javnosti i u kojoj će javnost prvi put moći da vidi završene tehničke projekte.

    „Sve što se sada priča, neke ketaklizmične procene da će se na otvorenom prskati sumporna kiselina, to su provizorni komentari. Zbog toga bih zamolila za strpljenje stručnu i zainteresovanu javnost, da sačeka sa komentarima dok kompanija ne izađe sa tehničkom dokumentacijom“, kazala je ona.

    Dodala je da je kompanija spremni da u fazi predstavlajnja Studije o proceni uticaja na životnu sredinu odgovori na sva tehnička pitanja.

    Istakla je i da mnogo ljudi u okolini Loznice lepo sarađuje sa kompanijiom, ali da Rio Tinto ne insistiraju na tome da javnost za to sazna.

    „Mnogi ne žele da razgovaraju o Rio Tinto“

    Navela je i da mnogi, među kojima su i nevladine organizacije, ne žele da razgovaraju, odnosno da čuju šta ima da kaže Rio Tinto.

    Iz kompanije su zato najavili još jedan susret sa svim zaintersovanima za 24. avgust, ističući da su potpuno otvoreni za sva pitanja i predstaviti sva tehnička rešenja onima koji su protiv projekta.

    Prodanović je podsetila da je Rio Tinto opredelio 2,4 milijarde dolara za projekat razvoja zaliha jadarita u Loznici i da bi to trebalo da bude najveća rudarsko-industrijska grinfild investicija u Srbiji.

    „Ozbiljno planiramo fazu izgradnje, koja bi trebalo da traje četiri godine, a proizvodnja bitrebalo da se realituje krajem 2026. godine“, rekla je ona.

    Kako je navele, u punom kapacitetu, rudnik će proizvoditi 58.000 tona litijum-karbonata, 160.000 tona borne kiseline i 255.000 tona natrijum-sulfata.

    Značaj ovog projekta za Srbiju je ocenila kao veliki i navela da se radi ozbiljna studija o proceni ekonomskog uticaja ovog projekta na Loznicu, Mačvu, ali i Srbiju, a podaci će biti predstavljeni za mesec do dva meseca.

    „Ovaj projekta će ekomnomski osnažiti Loznici u Mačvu, budžet Loznice će bit povećan najmane 60 do 70 odsto“, kazala je Prodanović.

    „Srbija će postati jedan od vodećih proizvođača litijuma“

    Dodala je da bi realizacijom ovog projekta Srbija postala jedan od vodećih proizvođača litijuma u svetu i potencijal obvog ležišta je toliki da bi zemlju pozicionirao kao velikog igrača u novoj zelenoj tranziciji i proizvodnmji električnh vozila i obnovljive energije.

    „Rio Tinto je fokusiran na eksploataciju rude i njenu preradu do nova ova tri proizvoda, ali je interes i zemlje i kompanije da sklopi ugovore o daljem lancu proizvodnje, tako da Rio Tinto intenzivno saradjuje sa predstavnicima Odbora za strane investicija kako bi se u daljem lancu proizvodnje pronašli ulagači“, rekla je Prodanović.

    Ona je precizirala da Rio Tinto sarađuje sa EU, odnosno Asocijaciojm za sirovine i Asocijacijom za razvoj baterija.

    Prodanović je istakla i da projekat „Jadar“ neće uticati na poljoprivredu, zato što se uglavnom radi o zemljištu treće i četvrte kategorije, kao i da će voda koja se u pojedinim slučajevima bude ispuštala u reku Jadar biti tretirana i da vodotok neće biti zagađen.

    „Rizici se planiraju, kao i kontrola rizika“

    Potvrdila je da će projekat imati uticaj na životnu sredinu, ali je naglasila da se rizici planiraju, kao i kontrola rizika, te da će se planirati i scenariji havarije i rešenja za njih.

    Navela je da je sve učinjeno da do zagađenja Jadra ne dođe, ali i da ništa na svetu nije 100 odsto sigurno, zbog čega je planirano više sigurnosnih krugova da se to spreči, da se svaki dan kontroliše kvalitet vode i da se razvija plan šta će biti ukoliko se nešto dogodi.

    Rečeno je i da Rio Tinto ima obavezu praćenja aktivnosti nakon završetka projekta od najmanje 30 godina, te da je u planu permanentna sanacija i rekultivacija područja.

    Navedeno je da  planirano da se opasne hemikalije transportuju železnicom, ali i kamionima, te precizirano da se neće prevoziti hemikalije koje već ne koriste i druge kompanije u Srbiji.

    Prodanović je naglasila i da projekat neće uticati na kulturno nasleđe poput Tršića i manastira Tronoša.

    Navdeno je i da se zemljište, na mestu planiranog rudnika kupuje iako kompanija nije dobila odobrenja, jer to zahteva zakon, uz pojašnjenje da je nemoguće dobiti bilo kakvu dozvolu za izgradnju dok investitor ne bude vlasnik zemljišta.

    Rudnik na 400 hektara

    Rukovodilac poslova saradnje sa državnim organima i projektna odobrenja Nikola Šunjić kazao je da je do sada poslato 64 ponuda za parcele i 77 za objekte koji se nalaze na mestu planiranog rudnika, koji će obuhvatati 400 hektara, te da je do sada 98 odsto građana prihvatilo pnude.

    „Toliko ponuda je poslato, jer fizički nije moglo više, a ima i dosta parecla sa nerešenim imovinsko-pravnim statusom, što će uzicati na dinamiku otkupa zemljišta“, kazao je on.

    Naglasio je da je cilj kompanije da se sa svima sa kojima je moguće potpiše kuporodajni ugovor, ali je kazao i da će određeni broj parcela biti predmet eksproprijacije, što dozvoljava zakona, a procene su da će to biti manje od 10 odsto tih parcela.

    On je doda i da ne vidi razlog za proteste u Loznici zbog usvajanja Prostornog plana telokalne samouprave.

    Objasnio je da usvajanja Prostornog plana tog grada koji donosi lokalna samouprava nema veze sa Prostornim planom područja posebne namena za Jadar, koji je usvojila je Vlada Srbije u febraru 2020, jer Skupština Grada Loznivce ne može preinačiti odluku Vlade Srbije, odnosno može samo konsatrovati da taj plan postoji.

    Izvor: Beta

    Foto: Beta/Miloš Miškov

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE