Planeta u opasnosti: Blizu polovine vodozemaca pred izumiranjem

Čak 41 odsto vodozemaca je pred izumiranjem zbog čovekovoga uništavanja njihovih staništa, bolesti i klimatskih promena, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Nature, čiji se autori zalažu za zaštitu staništa i smanjenje emisija CO2.

To su rezultati najnovije globalne procene koja se odnosi na 8.011 vrsta vodozemaca – kičmenjaka koji nastanjuju i vodena i kopnena staništa. U ažuriranju podataka o vodozemcima učestvovalo je više od 1.000 stručnjaka iz celoga sveta.

Stanje vodozemaca danas je u svetu puno lošije nego 2004. godine, kada je bila obavljena prva takva procena. Prema tada ažuriranim podacima, bilo je ugroženo 39 posto vrsta. Od 2004. 306 vrsta vodozemaca bliže je izumiranju, pokazalo je istraživanje.

Vodozemci najugroženiji

Ljudske aktivnosti i klimatske promene poremetile su osetljivu ravnotežu našeg planeta na štetu njegove flore i faune. Od svih kičmenjaka najgore su prošli vodozemci. Zadnji podaci ukazuju na to da je, osim 41 odsto vodozemaca, ugroženo 27 odsto sisara, 21 odsto gmizavaca i 13 posto ptica. Svima njima u dogledno vrijeme prijeti izumiranje, stoji u članku.

Vrste kojima preti izumiranje označene su kao „kritično ugrožene“ i svrstane na „crvenu listu“ ugroženih vrsta Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN), globalnog autoriteta za divlje životinje.

„Angažman oko zaštićenih područja i planovi o njihovom očuvanju uglavnom su fokusirani na potrebe sisara i ptica, a vodozemci su zadnji na listi“, rekla je Jennifer Luedtke iz teksaške globalne neprofitne organizacije Re:wild, ujedno koordinatorka IUCN specijalizovane grupe za vodozemce i glavna autorka studije objavljene u časopisu Nature.

„Sada je potrebno pokrenuti globalni pokret koji će se fokusirati na oporavak raznih vrsta vodozemaca u svetu“, rekla je druga koautorka studije i Kelsey Neam, takođe iz organizacije Re:wild.

Čovek i klimatske promene

„Uništavanje staništa, do kojega dolazi uglavnom zbog širenja područja za useve i delova na kojima se uzgajaju životinje i dalje je najčešća opasnost. Takve aktivnosti direktno pogađaju 93 odsto ugroženih vrsta vodozemaca. Međutim, sve veći broj vrsta ugrožavaju razne bolesti i klimatske promene“, istakli su istraživači.

„Dakle, posledice klimatskih promena – povećana učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih događaja, promene vlage i temperature, porast nivoa mora i požari – mogu rezultirati gubitkom ključnih mesta za razmnožavanje vodozemaca, njihovom povećanom smrtnošću i uništenjem i promenom staništa. Sve im to otežava pronalazak odgovarajućih mesta za život“, rekla je Neam.

Naučnici su utvrdili da najviše vrsta ugroženih vodozemaca živi na Karipskim ostrvima, u Meksiku, Centralnoj Americi, u tropskom predelu Anda, Indiji, Šri Lanki, Kamerunu, Nigeriji i Madagaskaru. „Moramo shvatiti da su vodozemci naši saveznici u razumevanju zdravlja naše planete“, rekla je Luedtke.

„Štiteći i vodeći brigu o vodozemcima, istovremeno štitimo i vodimo računa o kopnenim i vodenim ekosistemima, čuvamo genetsku raznolikost planete i ulažemo u budućnost u kojoj se sav život – uključujući i ljudski – razvija, ide dalje i napreduje“, dodala je.

Izvor: Index

Foto: Pixabay