Nekada zaštitni znak letnje sezone na Jadranu, sada ih sve manje
Radnici iz Slavonije godinama su bili “zaštitni znak” svake sezone na Jadranu, ali, tome je čini se, došao kraj, piše Večernji list.
Da je reč o znatnom padu broja sezonskih radnika s istoka Hrvatske, pokazuje statistika osječke Područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) koja je bila najveći “bazen” iz kojega se crpela sezonska radna snaga za Jadran.
U prvih sedam meseci ove godine oko 1.100 osoba iz Osječko-baranjske županije zaposlilo se na sezonskim poslovima na moru. U odnosu na isti period 2019., beleži se pad jer su tada bile zaposlene 1.823 osobe.
Šta su glavni razlozi koji su doveli do toga?
Brojke su bile još niže protekle dve sezone, ali radi se o prvim pandemijskim godinama, pa se ne može porediti.
Rukovodilac u Odeljenju za tržište rada osječkog HZZ-a Ankica Vučković zaključuje da je zanimanje za migracije u jadranske hotele manje jer postoji sve veća potreba poslodavaca u Osječko-baranjskoj županiji pa je nezaposlenima dostupna ponuda rada u njihovoj županiji kroz celogodišnje zapošljavanje.
Upravo je jačanje kontinentalnog turizma jedan od razloga zašto je manje Slavonaca na jadranskoj obali.
Ipak, nije i jedini.
Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da postoje tri aspekta tog smanjivanja. Pre svega, troškovi u sezoni vrlo su visoki, ako im poslodavac ne osigura smeštaj, radnici tamo jednostavno ne mogu preživeti.
“Naši ljudi iz Slavonije, isto, nisu spremni da žive u kontejnerima ili slično, što su im poslodavci na moru namenili. Drugo, plate na našoj obali niže su od onih koje mogu ostvariti u, recimo, Austriji, Nemačkoj i Švajcarskoj, koja se otvorila našim radnicima i apsorbirala puno radne snage. Kvalitetniji kadar, koji govori jezike, vrlo se lako mogao dobro zaposliti u srednjoevropskim zemljama, posebno u ‘boomu’ nakon pandemije“, navodi.
Tražnja i dalje velika
Velika je potražnja za ugostiteljskim i turističkim uslugama u tim zemljama pa se i radna snaga iz Slavonije mobilizovala više prema tim zemljama nego prema Dalmaciji, kaže Novotny.
Dodaje da se ne sme zanemariti ni domaća komponenta, odnosno porast broja malih OPG-ova i porodičnih turističkih smeštajnih kapaciteta koji je vidljiv u celom Podunavlju, od Baranje do Iloka, piše Večernji list.
Hrvatskoj fale sezonci: Potrebno bar 15.000 njih za LETNJU SEZONU
Izvor: Večernji list
Foto: Pixabay
