Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Komunikator

    Ako želite da budete dobar komunikator, izbegavajte ovo

    Mnogi žele da budu odlični komunikatori. Težeći tome lako mogu da upadnu u uobičajene zamke koje zbunjuju publiku.

    Ako vodite tim ili želite da napredujete u karijeri, važno je da vaše reči nenamerno ne vređaju druge. Evo nekoliko primera reči koje treba da izbegavate:

    1. Nejasne ili čak polunejasne reference

    Kada vam se sviđa popularan sport ili film, pogrešićete ako pretpostavite da ga svi vole. Onda ćete se osvrnuti na to, a da ne primetite da možda gubite deo publike.

    Posebno su zastupljene sportske reference. Jednostavne fraze kao što su „trebalo bi da se pozabavimo tom odlukom“, ili „ne želim da taj sastanak bude bez udarca“ mogu da imaju smisla, ali ne za sve. Naročito u velikim grupama, izvanredni komunikatori govore na način koji svako može da razume.

    Posao, komunikator

    Posao, komunikator (Pexels)

    U korporativnim okruženjima ili bilo kojoj vrsti mešovite grupe, važno je da shvatite da neće svi da razumeju vaše sportske ili filmske reference, čak i ako su iz popularnih filmova kao što su „Umri muški“ ili „Kum“. Oni koji to ne znaju lako mogu da se osećaju izgubljeno u razgovoru jer jednostavno nisu upoznati sa terminologijom.

    Kada ste sa prijateljima ili homogenom grupom, gde ste sigurni da su svi upoznati sa vašom referencom, to je jedna stvar. Ali upućivanjem na svoj omiljeni film, emisiju, slavnu ličnost ili sport bez uviđanja da neće svi u prostoriji da znaju o čemu govorite, rizikujete da se član publike oseća kao neznalica ili nedostojno, a zatim se odvaja ili odjavljuje jer se misli da nije uključen u razgovor.

    2. Grube generalizacije

    Kao društvo, volimo da generalizujemo. Reći ćemo stvari poput „ovo se dešava često“, „svi se ovako osećaju“ ili „ona se ponaša ludo“. Ako koristite reč koja je otvorena za tumačenje, pronađite bolju. Generalizacije su retko korisne ili tačne, piše Entrepreneur.

    Ako pokušavate da procenite koliko dugo će nešto da traje, pokušajte da suzite na određeni broj sati, dana ili nedelja. U slučaju da želite da razgovarate o tome koliko je nešto uobičajeno, pronađite podatke o tome koliko je ljudi zapravo pogođeno time. Ako opisujete nečije ponašanje, pogledajte da li možete da ga detaljno opišete na specifičan i objektivan način, umesto na subjektivan. Ne nazivajte nešto samo užasnim iskustvom – opišite šta ga je konkretno učinilo tako strašnim.

    Posao, komunikator

    Posao, komunikator (Pixabay)

    Reči poput „tona“, „mnogo“, „svi“ ili „lud“ imaju različita značenja za različite ljude. Kada možemo da izveštavamo o podacima i razgovaramo o situacijama na jeziku koji je specifičan i merljiv, manje je verovatno da će naše reči biti pogrešno shvaćene ili protumačene. Naše izjave o problemima, bolne tačke ili predložena rešenja postaju činjenice i zasnovane su na podacima. Pravi profesionalci komuniciraju na ovaj način, tako da nikada nema zabune. Ljudi to mnogo više poštuju.

    3. Preterane analogije i metafore

    Analogije i metafore imaju mesto u govoru, posebno ako ste sigurni da će vaša publika da ih razume. Kada ubacite analogiju ili metaforu u razgovor, to bi trebalo da ima svrhu. Ovo je slučaj kada pravite poređenje nečega što ljudi dobro razumeju sa nečim što manje shvataju.

    Međutim, prekomerna upotreba analogija i metafora može da odvuče pažnju. Svaki put kada ih napravite, tražite od svoje publike da u mislima otputuje negde drugde, što ih udaljava od onoga što se trenutno dešava. Oni koji stalno upoređuju jednu stvar sa drugom takođe rizikuju da izbegnu jednostavnu i direktnu komunikaciju.

    Posao, komunikator

    Posao, komunikator (Pexels)

    Ako uvek imate potrebu da uporedite stvari radi objašnjenja, onda postoji šansa da ne razumete trenutnu situaciju dovoljno dobro ili se osećate prijatno da o njoj direktno razgovarate. Ovo može da bude posebno opasno kada uporedite dvoje ljudi. Reći „Rik je baš kao Sara“ možda zvuči dovoljno nevino, ali Rik nije Sara. On je ličnost za sebe i velike su šanse da nisu baš slični. Reći da su dve osobe ili stvari iste je odličan način da zanemarimo i zaista cenimo ono što ih čini različitim. Vrednovanje razlika je tako važan deo liderstva i timskog rada.

    Izvor: BIZLife

    Foto: Pexels, Pixabay

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE