Šta svetski lideri i biznismeni tačno POSTIŽU u Davosu, osim druženja i sklapanja poslova?
U bilo koje drugo doba godine, Davos je potpuno nebitan grad osim što je popularno skijalište u švajcarskim Alpima.
Ali tokom jedne nedelje u januaru, kada ovde dolazi globalna elita, od bogatih biznismena, preko stručnjaka, pa do svetskih političkih lidera, ulazi u centar zbivanja i pažnje svetske javnosti. A zašto? Pa da na Svetskom ekonomskom forumu razgovaraju o budućem pravcu života na našoj planeti i gorućim pitanjima.
Da li se ovim Forumom nešto postiže, pitanje je od milion dolara. Čini se da se u poslednje vreme, uprkos tome što se tamo govori o konstantnom unapređivanju kvaliteta života, zaustavljanju klimatskih promena, održavanju mira, dešava se sve suprotno. Od pogoršavanja svetske klime, nepostojanja godišnjih doba, velikih vrućina i otopljavanja glečera, neregulisanja ekoloških principa, gladi u svetu, epidemije, pa čak i do rata koji je zadesio najstariji svetski kontinent, a sa njim i razgovori o recesiji, ekonmskoj krizi itd.
Čini se, dakle, da se na čuvenom Ekonomskom forumu, reklo bi se, ne događa ništa. Osim, verovatno, dobrog druženja i uspešnih poslovnih dilova. U roku od nedelju dana, Davos poseti gotovo čitava globalna elita koja tu ima prilike da na jednom mestu sklopi i dogovori brojne poslove.
Gde je tu benefit za svet? Moglo bi se reći da se izgubio, ali hajmo redom.
Šta je Svetski ekonomski forum?
Svetski ekonomski forum je 1971. godine osnovao Klaus Švab, švajcarsko-nemački ekonomista i profesor, u pokušaju da podstakne globalnu saradnju po političkim, društvenim i ekonomskim pitanjima.
Cilj međunarodne neprofitne organizacije, čije je sedište u blizini Ženeve, bio je da okupi javni i privatni sektor kako bi se pronašla rešenja za globalne probleme, što predstavlja jedan od temeljnih principa foruma:
„Posvećeni u poboljšanju stanja u svetu“.
Prvi sastanak Svetskog ekonomskog foruma pre pet decenija održan je u Davosu i od tada je bio centar njegovog godišnjeg okupljanja, a ime odmarališta čak je postalo uobičajena skraćenica za događaj.
Ko ide u Davos?
Šta je zajedničko Donaldu Trampu, Greti Tunberg i Eltonu Džonu? Na prvi pogled, verovatno baš ništa, ali sve ih spaja to što su bili u Davosu.
Jedna od najjedinstvenijih stvari o Davosu su oni koji prisustvuju. Iako se često kritikuje kao mesto za privilegovan 1 odsto sveta, ljudi takođe dolaze da pokušaju da lobiraju i utiču na ove moćne elite kako bi uticali na promene na globalnom nivou.
Obično možete očekivati da prisustvuju svetski lideri – predsednik SAD, rukovodstvo EU i UN i tako dalje – ali i poslovni lideri i preduzetnici, istaknuti mislioci i akademici, šefovi nevladinih organizacija i dobrotvornog sektora, inovatori, mediji, civilno društvo, aktivisti svih veroispovesti – čak i povremene poznate ličnosti.
I svi su izvanredno na jednom mestu, u isto vreme, što za mnoge znači pristup bez presedana globalnim donosiocima odluka.
Podsetimo, i predsednik Srbije bio je u Davosu.
U Davos dođe od 2.000-3.000 ljudi
Zvanična lista gostiju je često veoma ekskluzivna i sastoji se od oko 2.000 do 3.000 učesnika i govornika, ali sam sastanak privlači hiljade drugih na neke ne tako primarne događaje i panele
To je takođe mesto gde kompanije – pa čak i zemlje i regioni – pokušavaju da sklope poslove, prodaju koncepte ili usluge, ili privuku investitore.
Duž Promenade, glavne saobraćajnice u Davosu, nalazi se ono što je postalo poznato kao „kuće“ gde kompanije mogu da iznajme prostor (često maloprodajne objekte koji se izdaju na nedelju dana) da postave svoja predstavništva ili ispostave za dobrodošlicu posetiocima, održavaju sastanke itd.
Zašto idu u Davos?
Jedan od temeljnih principa Svetskog ekonmskog foruma bio je da bude nepristrasan, nezavisan i lišen posebnih interesa. Ali, s druge strane, brojni su oni koji kritikuju ovaj elitni događaj.
S obzirom na suprotstavljanje konkurentskih agendi i preklapanje političke i korporativne sfere, Svetski ekonomski forum je često na liniji vatre kritičara koji tvrde da je to zloćudna sila u svetu.
Ekonomski dopisnik „Njujork tajmsa“ Piter Gudman, na primer, istakao je u svojoj knjizi „Čovek iz Davosa“ kontradiktornost koja se ogleda u zvanju milijardera, elite i političara da pričaju o rešenju globalnih problema, kad su najčešće upravo oni ti koji ih i izazivaju.
Jedna od glavnih kritika koje se svake godine upućuju organizatorima događaja je, na primer, licemerje da je klimatska kriza na dnevnom redu sastanka, dok je jedan od 10 učesnika 2022. putovao privatnim avionom da bi tamo stigao.
Takođe, ove godine na Davosu pri početku Foruma nije bilo snega, a američki mediji ovo su ocenili kao najbolji pokazatelj čime treba da se bave lideri na Forumu.
View this post on Instagram
Ipak, nekad je bilo dostignuća
Iako Davos jeste govornica za svetske bogate i moćne, ovaj Forum je bez premca jedino mesto na svetu gde je moguća makar diskusija i debata, a u svojoj dugoj istoriji, davao je čak i neke rezultate.
Godine 1988., sporazum potpisan na sastanku, poznat kao Deklaracija iz Davosa, zaslužan je za pomoć Turskoj i Grčkoj da se povuku sa ivice oružanog sukoba.
Ponovo, 1992. godine, Nelson Mandela i tadašnji južnoafrički predsednik FV de Klerk su prvi zajednički nastupili na međunarodnoj sceni u Davosu, što je verovatno bio jedan od značajnijih koraka ka okončanju aparthejda. Njih dvojica su sledeće godine dobili Nobelovu nagradu za mir.
2000. godine, Globalna alijansa za vakcine i imunizaciju (Gavi) je pokrenuta u Davosu i od tada je poboljšala pristup vakcinama za milione. Od svog nastanka, Davos je doprineo vakcinaciji 760 miliona dece širom sveta.
Davos 2023: Šta je bilo na ovogodišnjem dnevnom redu?
Ovogodišnji godišnji sastanak u Davosu počeo je 16. januara i završava se dana.
Tema je bila „saradnja u fragmentiranom svetu“ i u okviru toga je pet podtema, uključujući energetsku i prehrambenu krizu, inflaciju, tehnologiju za inovacije, društvenu ranjivost i geopolitičke rizike.
Šef UN-a Antonio Gutereš i nemački kancelar Olaf Šolc su među nekima od istaknutih ličnosti koje su prisustvovali ove godine, pored skoro 400 vladinih ministara i kreatora politike, 600 izvršnih direktora i obaveznog broja poznatih ličnosti, uključujući britanskog glumca Idrisa Elbu. Sveprisutni ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski takođe se uključio.
Šta je bilo sa Ilonom Maskom?
Velika polemika ove godine povela se oko odsustva Ilona Maska, jednog od najbogatijih biznismena na svetu.
Organizatori Svetskog ekonomskog foruma rekli su da milijarder Ilon Mask nije bio spisku gostiju na ovogodišnjem skupu šefova kompanija, globalnih vođa i kulturnih ličnosti u Davosu u Švajcarskoj uprkos tome što sam Mask to tvrdi preko Tvitera čiji je on vlasnik.
Izvor: BIZLife
Foto: Beta AP