
Ko najduže radi u Evropi? Srbija i Balkan u samom vrhu
Najnoviji podaci Evrostata otkrili su dubok jaz u radnim navikama Evropljana: stanovnici pojedinih zemalja rade skoro osam sati nedeljno više od drugih. Dok prosek na nivou Evropske unije iznosi 35,9 radnih sati nedeljno, geografska i ekonomska podela kontinenta više je nego očigledna.
Na jednoj strani skale nalaze se zemlje Balkana koje beleže najduže radno vreme, dok zapadna i severna Evropa beleže znatno kraće radne nedelje.
Balkan drži neslavni rekord, Srbija preko 40 sati
Kada se u statistiku uključe zemlje kandidati za članstvo u EU, apsolutni rekorder je Turska sa 42,4 radna sata nedeljno. Odmah iza nje nalaze se Bosna i Hercegovina (40,9 sati) i Srbija (40,6 sati), prenosi Euronews.
Jaz u poverenju: Zašto zaposleni ćute čak i kada vide problem?
Ovo su ujedno i jedine tri zemlje u Evropi u kojima prosečna radna nedelja prelazi zakonskih 40 sati, što znači da prosečan radnik u Srbiji na poslu provede više od osam sati dnevno. Visoke pozicije drže i Grčka (39,6) i Severna Makedonija (39,5).
Stručnjaci naglašavaju da ovo nije pitanje „izbora“ samih radnika.
„U nijednoj zemlji radnici ne biraju sami koliko će sati raditi. Duže radno vreme na Balkanu često je direktna posledica niže produktivnosti i slabije pregovaračke moći radnika u odnosu na poslodavce“, objašnjava profesor Dejvid Spenser sa Univerziteta u Lidsu.
Holandski model: Radni dan kraći od 7 sati
Na potpuno suprotnoj strani nalazi se Holandija, gde radna nedelja u proseku traje svega 31,9 sati. Kada se taj broj podeli na pet radnih dana, prosečan radni dan u Holandiji traje manje od sedam sati. Sličan model uspešno primenjuju i Nemačka, Norveška i Danska (sa prosekom od 33,9 sati).
Ključ holandskog uspeha krije se u strukturi tržišta rada. Čak 43% ukupno zaposlenih u Holandiji radi na pola radnog vremena (part-time), što je dramatično viši procenat nego bilo gde u Evropi. Pored toga, ova zemlja ima izuzetno jake kolektivne ugovore koji štite slobodno vreme zaposlenih.
Snaga sindikata preti velikanima
Zanimljivo je uporediti četiri najveće evropske ekonomije. Nemačka ima najkraću radnu nedelju (33,9 sati), što je skoro dva sata manje nego u Francuskoj (35,6), Italiji (36,1) ili Španiji (36,3).
Analitičari ističu da kraće radno vreme u Nemačkoj odražava istorijsku snagu njihovih sindikata. Tamo gde su sindikati i kolektivno pregovaranje jači, zabeleženo je manje prekovremenih sati i daleko veće poštovanje zakona o radu.
Koja zanimanja troše najviše vremena?
Pored nacionalnih razlika, Evrostat pokazuje da radno vreme drastično varira i po sektorima:
- Najduže se radi u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (42 sata nedeljno), a odmah iza njih su menadžeri i direktori (40,6 sati).
- Najkraće se radi u administrativnim i pomoćnim uslužnim delatnostima (31,8 sati), kao i u sektoru prodaje.
Zajednički imenitelj cele analize je jasan, razvijenije ekonomije sa visokom produktivnošću i organizovanim sistemom uspevaju da generišu veći profit za manje utrošenog vremena. Na manje razvijenim tržištima, nedostatak tehnologije i pregovaračke moći zaposlenih i dalje moraju da nadoknađuju – sopstvenim vremenom.
Izvor: BIZLife/K. J.
Foto: Magnific/jcomp










