Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Fiskalni savet traži VEĆI BUDŽET za socijalnu zaštitu, naročito decu

    Šta predlaže Fiskalni savet, a šta kažu ministri o podršci ugroženima?

    Ministar finansija Siniša Mali i ministarka za rad Darija Kisić razgovarali su sa članovima Fiskalnog saveta o Predlogu mera socijalne i poreske politike za smanjenje nejednakosti i rizika od siromaštva.

    Ministar finansija je rekao da je potrebno uraditi analizu ekonomskih efekata mera i da će razgovori o tome biti nastavljeni.

    Siniša Mali je rekao istakao značaj razgovora s predstavnicima Fiskalnog saveta i istakao da su svi na istom zadatku, a to je da oni koji su ekonomski najugroženiji dobiju adekvatnu pomoć i podršku.

    Siniša Mali

    Fiskalni savet su predstavljali predsednik tog nezavisnog državnog organa Pavle Petrović i članovi Nikola Altiparmakov i Bojan Dimitrijević.

    Tendencija smanjenja izdvajanja za decu u domenu socijalne pomoći

    Ministarka Kisić ukazala je da primena Registra socijalnih karata, početak primene Zakona o socijalnom preduzetništvu, reforma Nacionalne službe za zapošljavanje, koja se očekuje u narednom periodu, treba da doprinesu poboljšanju položaja socijalno najugroženijih kategorija stanovništva i pravednijoj raspodeli socijalnih davanja.

    Darija Kisić

    Kisićeva je istakla i da postoji tendencija smanjenja izdvajanja za decu u domenu socijalne pomoći, jer konstantno rastu primanja roditelja, dodajući da se istovremeno povećavaju izdvajanja za decu po drugim aspektima poput finansijske podrške prilikom rođenja deteta ili pomoći majkama pri kupovini prve nekretnine.

    Fiskalni savet: Povećanje rashoda za socijalnu zaštitu

    Fiskalni savet predlaže povećanje rashoda za socijalnu zaštitu u iznosu oko 0,2 do 0,3 odsto BDP-a, kao i da se najveći deo tog novca usmeri na decu, to jest povećanje iznosa dečijeg dodatka i broja obuhvaćene dece.

    Sada oko 250.000 dece prima dečiji dodatak, što je praktično svako peto dete u Srbiji.

    „Naš predlog je da se to poveća, da svako treće dete prima dodatak, odnosno više 400.000 dece, kao i da se iznos dečijeg dodatka poveća za četvrtinu. I naravno, da se uskladi redovno sa inflacijom koja trenutno nije mala u Srbiji, kako bi porodice sa decom bile što bolje zaštićene od početka sledeće godine, jer očekujemo krizu u Evropi i svetu, a i u Srbji će situacija biti dosta nepovoljnija“, kazao je Altiparmakov.

    Fiskalni savet procenjuje da postoje mogućnosti i potreba da se povećaju budžetska izdvajanja za socijalnu zaštitu za oko 10 procenata, kao i da je opravdano da se u budžetu za narednu godinu izdvoje dodatna sredstva od 14 milijardi dinara za program dečijeg dodatka.

    Fiskalni savet konstatuje i da su domaćisntva u ruralnim područjima natprosečno ugrožena i posebno stariji sugrađani.

    „Videli smo da je problem to što oni u velikom broju slučajeva ne mogu da ostvaruju pravo na novčanu socijalnu pomoć, iako su dohodovno ugroženi, zato što trenutni zakon ima suviše rigorozne kriterijume po pitanju imovine, pa je to što je vlasništvo nad zemljištem ograničeno na jedan hektar suviše restriktivno. Naša preporuka je da se to značajno poveća, na 10 hektara za koje smo radili simulacije, ali moguće su i drugačije alternative“, naveo je Altiparmakov.

    Fiskalni savet: Zamrznuti plate u EPS-u, inače struja skuplja za više od 20%

    Izvor: RTS, agencije

    Foto: Beta/Miloš Miškov/Milan Obradović/Ministarstvo rada

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE