
Hrvati tvrde: U društvu smo Srbije i Albanije, polovina građana NE MOŽE da priušti odmor
Prosečna plata hrvatskih državljana više ne može podneti prosečne cene smeštaja na moru.
Za jednonedeljni boravak u privatnom smeštaju na hrvatskom Jadranu četvoročlana porodica mora izdvojiti najmanje 4.000 kuna (532 evra), a cena se penje i do 20.000 kuna (2.600 evra). Osim što moraju da plaćaju smeštaj, moraju da obezbede i hranu zbog rastuće inflacije, a pored toga tu su i razne znamenitosti i atrakcije koje svi vole da posećuju ili troškovi kao što su iznajmljivanje ležaljki i izleti.
„Sve je to jednostavno previše za prosečna primanja u Hrvatskoj koja su prema poslednjim podacima u medijalnom iznosu od 6.500 kuna (865 evra), što znači da polovina građana ima manju platu od te“, rekla je ekonomistkinja Marina Tkalec, koja gostovala u emisiji HRT-a Dobro jutro Hrvatska.

Plaža, odmor (Pixabay)
Prema podacima Eurostata, više od polovine Hrvata (51,3 odsto) starijih od 16 godina ne može sebi da priušti jednonedeljni odmor van mesta u kome žive.
Tkalec podseća da je Hrvatska u grupi zemalja koje su na samom dnu privrednog rasta i među najsiromašnijim zemljama u Evropi, „u društvu“ Albanije, Crne Gore i Srbije. Bugarska i Rumunija imaju slične pokazatelje, koji su nešto ispod nas ili otprilike na našem nivou BDP-a po glavi stanovnika.
„Prosečna plata je pogrešan pokazatelj“
Ako posmatrate učesnike istraživanja Evrostata po visini prihoda, siromašniji ljudi sa nižim nivoom, njih 80 odsto, ne mogu sebi da priušte jednonedeljni odmor. Među onima sa višim primanjima, trećina ne može sebi da priušti odmor.
„Dobro je što je ovaj udeo godinama opadao jer smo ostvarili visoke stope rasta BDP-a i imali osetan rast neto zarada, pa je ovaj pokazatelj pao na otprilike 42 odsto u 2019, 2020, 2021. godini. Prosečna plata je pogrešan pokazatelj“, rekla je Tkalec za HRT, pojašnjavajući da uzima u obzir vrlo visoke vrednosti, a zapravo većina ostvaruje prihode koji su daleko ispod 1.000 evra Hrvatske možda ciljane prosečne plate.
„Kada uzmete prosek, to sve malo pomera, i zapravo 50 odsto ljudi zarađuje mnogo, mnogo manje od toga“, dodala je ona.

Hrvatska, Korčula (Pixabay)
Za bogate turiste nema ponude
Na pitanje kome je Hrvatska namenila turizam sa basnoslovno visokim cenama noćenja, Tkalec je odgovorila da pre svega Hrvatska računa na turiste iz bogatijih zemalja, veće platežne moći od Hrvatske, pa im cene nisu šok.
„Taj model ima smisla u smislu prihoda od turizma, dobar je za ugostitelje, za državu, treba da bude dobar i za radnike u turizmu jer treba da se vrati kroz plate, ali vidimo da su plate rasle, ali nedovoljno, da se vrati kroz zarade, ne onoliko koliko su rasli neki drugi prihodi. Zbog toga su često problemi sa radnom snagom u turizmu“, rekla je Tkalec i dodala da Hrvatska baš i nema ponudu za bogate turiste koji tu letuju, te da bi, s obzirom na to da puno troše, trebali biti luksuzniji hoteli i treba ponuditi više gurmanskih iskustava i imati pristup koji nudi posebna iskustva za takve turiste.

Zadar (Pixabay)
Jednonedeljni odmor da bude dostupan svima
Hrvatska je rekorder po kratkom trajanju sezone, istakla je Tkalec, koja smatra da treba nadmašiti povećanje broja ležaja i izgradnju stanova.
„Ako je stan prazan devet meseci u godini, ništa niste uradili da produžite sezonu“, rekla je ekonomistkinja. Za to je presudna vansezonska ponuda – osim same smeštajne jedinice, turistima treba obezbediti ponudu od novembra do maja.
„Osim toga, kraća putovanja su atraktivnija van sezone i destinacija mora biti blizu, a u našem slučaju to omogućava avio-prevoz koji nam nedostaje“, rekla je Tkalec za HRT.

Plaža (Promo)
Na pitanje šta država može da učini za svoje građane da jednonedeljni odmor i dalje bude svima dostupan, ona je rekla da država treba da omogući ljudima da rade i žive od svojih plata. To bi trebalo da im omogući da osete da mogu da rade, zarađuju u ovoj zemlji i da tamo mogu da provedu godišnji odmor, zaključila je ona.
Izvor: BIZLife
Foto: Pixabay/Promo