
Vimbldon nije samo tenis: Nepisana pravila najprestižnijeg turnira na svetu
Svake godine stotine hiljada ljudi dolaze na Vimbldon očekujući vrhunski tenis. Ali mnogi prvi put shvate da ulaze i u svet britanskog bontona, tradicije i nepisanih pravila koja turnir čine jedinstvenim društvenim ritualom.
Više od 140 godina nakon osnivanja, Vimbldon ostaje jedan od najprepoznatljivijih sportskih događaja na svetu – mesto gde se noći provode u redu za karte, gde se strpljenje podrazumeva, a svaki gest publike ima svoju „meru“.
Iako na prvi pogled deluje strogo i formalno – od obavezne bele opreme igrača do gotovo potpune tišine tokom poena – Vimbldon zapravo funkcioniše na sistemu koji se zasniva na fer-pleju, strpljenju i poštovanju pravila koja nisu uvek napisana, ali se strogo poštuju.
Prvo pravilo: Red je zakon
Za razliku od mnogih velikih sportskih događaja, Vimbldon i dalje čuva svoju „demokratsku“ stranu. Karte se ne dobijaju samo unapred – moguće je doći i na dan meča, ali uz jedno važno pravilo: čekanje u redu.
Posetioci već dan ranije dolaze u Vimbldon park, zauzimaju mesto u „Queue“ sistemu i dobijaju broj koji određuje njihov redosled. Oni koji stignu ranije i provedu noć u kampovanju često dolaze do ulaznica za glavne terene.
U redu su svi jednaki, bez obzira na to ko su i odakle dolaze. Napuštanje reda ili „preskakanje“ smatra se ozbiljnim kršenjem nepisanog kodeksa.
Pravilo dva: Stil bez pravila (ali ipak sa pravilima)
Iako Vimbldon slovi za jedan od najformalnijih sportskih događaja, za obične posetioce ne postoji striktan dress code. Ipak, mnogi se i dalje oblače elegantnije, prateći duh događaja.
Ono što iznenađuje većinu posetilaca jeste koliko je hrana deo iskustva. Posetioci mogu da unesu sopstvenu hranu i piće, uključujući vino ili pivo u ograničenim količinama, što piknike na travi čini gotovo neizostavnim delom atmosfere.
Veliki deo publike vreme provodi upravo u neformalnim druženjima na travi, gde je važnije s kim delite obrok nego koliko je on „luksuzan“.
Ljubitelje tenisa čeka šok: Rekordne cene hrane i pića na Vimbldonu
Pravilo tri: Znajte gde idete (i kada)
Jedna od najčešćih grešaka posetilaca je odlazak direktno na centralni teren odmah po ulasku. Iskusniji gledaoci znaju da glavni mečevi počinju tek kasnije tokom dana.
Zbog toga jutarnji sati često pripadaju manjim terenima, gde se igra odvija bliže publici i gde se mogu videti mečevi bez velikih gužvi.
Napredniji posetioci prate raspored i kreću se brzo, ali planski, kako bi uhvatili najbolje mečeve na različitim terenima.
Pravilo četiri: Tišina dok traje poen
Najstrože pravilo Vimbldona je i najjednostavnije: tokom poena mora biti potpuna tišina.
Ulazak i izlazak sa tribina moguć je samo tokom pauza između gemova, a čak i najmanji zvuk, poput zvona telefona ili šuštanja kese, može izazvati oštru reakciju publike.
Posetioci se očekuje da poštuju ritam igre: aplauz za dobar potez, tišina tokom razmene, i prihvatanje odluka sudije bez rasprave.
Otvaranje šampanjca usred poena, na primer, smatra se ozbiljnim prekršajem nepisanog bontona.
Saznajte sve o dešavanjima u biznisu, budite u toku sa lifestyle temama. PRIJAVITE SE NA NAŠ NEWSLETTER
Izvor: BIZLife
Foto: Magnific/Freepik









