
Kako je viralni trenutak na Empire State Buildingu postao novi marketing trend?
Jedan ilegalni uspon na vrh Empire State Buildinga pretvorio se u globalni viralni trenutak, ali i u još jedan primer kako se savremeni marketing sve brže oslanja na internet senzacije – bez čekanja, bez strategije i bez distance.
Početkom jula, par poznat po “rooftopping” ekstremnim poduhvatima, Angela Nikolau i Ivan Kuznjecov, uspeo je da se popne na vrh jedne od najprepoznatljivijih građevina na svetu, gde su razvili transparent sa porukom “When the power of love beats the love of power, the world knows peace” i simbolično se verili. Njihov čin, iako ilegalan i opasan, u roku od nekoliko sati postao je globalni viralni sadržaj.
Ali ono što je usledilo nakon toga postalo je jednako zanimljivo kao i sam poduhvat.
Viralni trenutak kao gorivo za brendove
Umesto da ostane samo još jedan u nizu ekstremnih “stunt” momenata na društvenim mrežama, scena sa Empire State Buildinga ubrzo je postala template za brend komunikaciju. Logotipi, slogani i proizvodi počeli su da “zamenjuju” originalnu poruku sa transparenta, dok su kompanije i kreatori sadržaja masovno ulazili u trend-jacking.
U rekordnom roku, isti vizualni okvir, dvoje ljudi na vrhu zgrade i razvijen transparent, pretvoren je u šablon za različite marketinške poruke, od humorističnih objava do promotivnih kampanja.
Stručnjaci ovaj fenomen opisuju kao ubrzanje “meme-to-brand pipeline” procesa – momenta u kojem se viralni sadržaj gotovo trenutno transformiše u marketinški alat.
If Tony Scott directed the climber’s scene scaling the Empire State Building: pic.twitter.com/VaUz9I3hiT
— Ryan Booth (@ryanbooth) July 2, 2026
Marketing bez čekanja strategije
Ono što se nekada razvijalo danima ili nedeljama, danas se dešava u realnom vremenu. Brendovi reaguju u satima, ponekad i minutima, koristeći viralne momente kao gotov kreativni materijal.
U slučaju Empire State Building poduhvata, originalna poruka para – i sam rizik i kontroverza njihovog čina – ubrzo su postali sekundarni u odnosu na ono što su brendovi i internet zajednica napravili od tog vizuala.
Dok jedni u tome vide kreativnost i agilnost, drugi upozoravaju na sve veću “trend slop” estetiku – površno i brzo recikliranje viralnih momenata bez stvarne ideje ili dublje poruke.
View this post on Instagram
Granica između kulture i sadržaja
Ovaj slučaj ponovo otvara pitanje gde se završava organski kulturni momenat, a gde počinje komercijalizacija svakog viralnog događaja.
U eri algoritama i društvenih mreža, granica između stvarnog događaja i njegovog marketinškog “remiksa” postaje sve tanja. Empire State Building stunt tako nije ostao samo ekstremni poduhvat, već i još jedan dokaz da u digitalnoj ekonomiji pažnje nijedan viralni trenutak ne ostaje “vlasništvo” učesnika, već brzo postaje sirovina za brendove.
Saznajte sve o dešavanjima u biznisu, budite u toku sa lifestyle temama. PRIJAVITE SE NA NAŠ NEWSLETTER
Izvor: BIZLife
Foto: Unsplash/John Fornander










