Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Arsić: Raste BDP, ali radna snaga opada

    Privreda Srbije ostvarila je u ovoj godini delimično solidne rezultate jer je rast BDP dostigao prosek u zemljama centralne i istočne Evrope, zabeležen je suficit u budžetu, javni dug pada, ali je loše što trgovinski i tekući deficit rastu, investicije su niske, a radna snaga masovno odlazi u inostranstvo.

    Ove podatke izneo je urednik Kvartalnog monitora Milojko Arsić na konferenciji za novinare na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, rekavši da je ovogodišnji privredni rast Srbije od 4,3 odsto značajnim delom posledica delovanja jednokratnih faktora i da nije bilo njih rast bi bio od 3,3 odsto do 3,4 odsto.

    „Realne zarade su povećane za oko četiri odsto, a registrovana zaposlenost za 3,3 odsto, dok je nezaposlenost smanjena za čak 13,2 odsto, što je između ostalog i posledica odlaska radnika u inostranstvo, pa domaćim preduzećima i ustanovama nedostaju kvalifikovani radnici“, rekao je Arsić.

    Dodao je da se povećava deficit u spoljnoj trgovini, koji sada iznosi 9,5 odsto BDP i u tekućem platnom bilansu, koji je šest odsto. To je, prema njegovim rečima, posledica bržeg rasta domaće tražnje, odnosno plata od rasta BDP i jačanja dinara u odnosu na evro.

    Arsić je rekao da će naredne godine rast BDP biti od 3,5 do četiri odsto, pod uslovom da se ostvari prosečna poljoprivredna sezona, kao i da ekonomska politika bude podsticajna za rast.

    Očekivani privredni rast omogućiće i naredne godine, kako je rekao, rast zarada po stopi od četiri odsto, dok bi prosečne zarade u evrima mogle da dostignu 440 do 450 evra.

    On je rekao da su ove godine izostale reforme u državnoj upravi, obrazovanju i drugim institucijama, da nije dostignut potreban nivo zaštite prava, a time i ugovora, kao i da nije završeno ni restrukturiranje javnih preduzeća.

    „Za brži privredni rast ključno je restrukturiranje EPS, oslobađanje te firme viška zaposlenih, povećanje investicija i prestanak potpisivanja štetnih ugovora“, rekao je Arsić. Istakao je da restrukturiranje treba sprovesti i u Koridorima Srbije, a potvrda za to je da kasni izgradnja autoputeva.

    On je rekao da Vlada Srbije može da dovede te reforme do kraja, a da je „dokaz da je smanjila plate i penzije, a nije izgubila na popularnosti“.

    Arsić je kazao da još treba unaprediti uslove poslovanja i obezbediti iste uslove za sve privredne subjekte, a ne privilegije samo za određene, kao i povećati produktivne investicije koje donose novu vrednost. Trebalo bi povećati ulaganja u istraživanje i razvoj i finansirati institucije zavisno od rezultata rada, a više nagraditi inženjere, menadžere, lekare i druge stručnjake.

    Izvor: Danas, Beta

    Foto: Medija Centar

    What's your reaction?

    Komentari

    • Dr Miggyy

      Poštovani prof. Milojko Arsić, pošteno bi bilo da ne zamajavate javnost o ekonomskim prosperitetima zemlje, verujem da nemate potrebe za to. Prikazivanje procentualnog porasta BDP kao u vrhu Evrope je samo zamajavanje i ništa ne pokazuje dobro za ovu zemlju, osim hvalospeva i bajkolaži. Vi kao profesor nemate prava da pogrešno informišete ljude. Sa prosečnom platom u oktobru u Srbiji od 422 i penzijom od 211 era, samo su Makedonija i Albanija ispod Srbije, iza Poljske (593.758 milijarde $ ili 15.406 $/stanovniku), ima najveći porast BDP sa 4,8%, a Luksemburg 3,4%. S druge strane iznos BDP je u Srbiji 6.534 €/stanovniku (porastao za 300 €/stanovniku), a u Luksemburgu 110.000 evra po stanovniku (porastao za 3.740 €/stanovniku), pa ko je bolji? Prema tome, prikaz BDP u procentima je samo zavaravanje široke narodne mase, kao ovčice i uljagivanje vodećoj politici, kao poštenog profesora nemate razloga da idete na ruku zamagljenoj eliti da ono što ne valja vidi kao napredak, zastupajte realnost.

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE