
Gde drugi vide kraj – platforma „Kupi u stečaju“ otkriva novu poslovnu priliku
Kada čujemo reč „stečaj“, najčešće pomislimo na zatvorene fabrike, propale firme i neizvesnu sudbinu zaposlenih. Međutim, iza tog pravnog procesa krije se i jedno sasvim drugačije tržište – tržište investicionih prilika. Nekretnine, proizvodne hale, zemljište, mašine, vozila, pa čak i čitava preduzeća svakodnevno menjaju vlasnike upravo kroz stečajne postupke.
Tu priliku prepoznao je Srđan Stojanović, dugogodišnji stečajni upravnik i osnivač platforme Kupi u stečaju, koja na jednom mestu okuplja ponudu imovine iz stečajnih postupaka i povezuje stečajne upravnike sa potencijalnim investitorima. U razgovoru za BIZLife objašnjava zašto stečaj ne mora da bude sinonim za kraj, koje su najveće zablude o kupovini imovine iz stečaja i kako digitalizacija menja jedno tržište koje je dugo funkcionisalo po pravilima iz prošlog vremena.
Većina ljudi na pomen stečaja pomisli na propast i gubitke. Kako ste došli na ideju da upravo u tom procesu prepoznate poslovnu priliku i pokrenete platformu Kupi u stečaju?
Kratko ću se samo osvrnuti na prvi deo Vašeg pitanja, a koji je ujedno u javnosti, reći su slobodno, dominantan stav, kada je stečajni postupak u pitanju. Ja ću samo pojasniti da negativni trendovi u poslovanju, pa samim tim gubici i gomilanje obaveza nastaju u periodu dok je privredno društvo još uvek aktivno. Međutim, sam vlasnik biznisa ili menađžment tim, ne prepoznaju blagovremeno tu negativnu spiralu u koju je njihova kompanija ušla i umesto da se pravovremeno pokuša sa nekom vrstom restrukturiranja obaveza, u većini slučajeva se takva kompanija jednostavno prepusti i kada i dođe do stečajnog postupka on predstavlja svojevrsnu tehniku evidentiranja obaveza i gašenja jednog privrednog društva kroz pravni institut zvani stečaj. Međutim, ne mora baš uvek da bude tako ali je to jedna druga tema, kojoj ćemo , nadam se, u narednom periodu posvetiti više prostora. Što se tiče platforme Kupi u stečaju, ona je zamišljena kao on line alat koji pomaže, kako stečajnim upravnicima, tako i grupaciji investitora koji su zainteresovani za kupovinu imovine stečajnih dužnika. Naime, prema Zakonu o stečaju, obaveza je stečajnih upravnika da prodaju imovine u stečaju objavljuju u dva, biću precizan „visokotiražna dnevna lista, koji se distribuiraju na celoj teritoriji Republike Srbije, kao i na internet strani Agenciji za licenciranje stečajnih upravnika“. Napominjem da je ovo je zakonsko rešenje iz 2009.godine, kada su štampani mediji još i imali kakve takve tiraže. Međutim danas, kada su elektronski mediji i društvene mreže preuzele primat, ispunjavanje ovog uslova je, matematičkim jezikom rečeno – potreban ali ne i dovoljan uslov. Potreban je, jer ga Zakon propisuje ali oglašavanjem u štampanim medijima svakako se ne obezbeđuje dovoljna vidljivost takvog oglasa iz koje može da se sledstveno očekuje i adekvatna kompetitivnost ponuđača u postupku prodaje, s ciljem da se imovina koja je predmet proda po višoj ceni. Osim samog oglasa, na platformi je moguće postaviti i sav dodatni sadržaj, od fotografija, video materijala, pisanog materijala, za koji upravnici smatraju da im može privući širi krug potencijalnih kupaca. S druge strane, namera je i da se olakša proces donošenja investicione odluke kod potencijalnih investitora i to tako što će im platforma sa svojim servisima uštedeti vreme na traženju oglasa za potencijalno ulaganje po novinama, već će im jednostavnom registracijom na platformi, informacije o prodajama iz stečaja dolaziti svakog dana na mejl adresu. Na taj način ostaje više vremena za analizu dostupnih investicionih alternativa, odnosno pravovremeno donošenje odluka o ulaganju.
- Kao stečajni upravnik godinama ste imali uvid u to kako funkcioniše prodaja imovine. Koji problem ste najčešće uočavali i želeli da rešite ovom platformom?
To je upravo ovo čega sam se dotakao u odgovoru na prethodno pitanje. Nagrada stečajnog upravnika za angažovanje u stečajnom postupku je u direktnoj korelaciji sa sredstvima koje stečajni upravnik tokom stečajnog postupka obezbedi, pre svega prodajom imovine, za namirenje poverilaca. Iz toga proizilazi zainteresovanost stečajnih upravnika da postupak prodaje bude što transparentniji i konkuretniji na strani potencijalnih kupaca, kako bi se u prodaji imovine postigla što viša cena. Platforma takođe omogućuje apsolutno jednaku vidljivost oglasa za prodaju imovine nekog stečajnog dužnika koji je možda prepoznatljiviji u javnosti, kao i oglas za prodaju imovine stečajnog dužnika iz zapadne ili južne Srbije, o kome javnost relativno malo zna, pa je latentna opasnost da se takva imovina teže prodaje a samim tim se to odražava i na postignutu cenu.
Ali ako kažemo da platforma stečajnim upravnicima nudi mogućnost bolje vidljivosti oglasa i kvalitetnijeg marketinga, motiv investitora da budu na našoj platformi je konkretan benefit koji se ogleda u brzini dolaska do informacije o potencijalnom ulaganju, a čak smo ponudili mogućnost da se investitori opredele da li žele da dobijaju sve oglase na mejl ili ih zanimaju samo oglasi konkretne vrste imovine, kao što su nekretnine – objekti ili zemljište, oprema ili vozila…
- Na sajtu se danas mogu pronaći nekretnine, oprema, vozila, pa čak i čitava preduzeća u stečaju. Da li postoji neka prodaja ili predmet koji vas je posebno iznenadio i pokazao koliko je ovo tržište zapravo raznovrsno?
Raznovrsnost tržišta, pre svega dolazi od inventivnosti preduzetnika, koji od imovine koja je pasivizirana duži period, a ne retko i potpuno devastirana, što tokom stečajnog postupka, što dešavanjima koja su prethodila, stvaraju potpuno novu investicionu priliku. Biću potpuno otvoren, naravno da ima i kratkoročnih ulagača čija je filozofija kupiti imovinu u stečaju – čitaj što jeftinije, da bi kasnije prodao skuplje. Međutim nailazio sam i na preduzetnike koji su bili fokusirani na konkretnu imovinu koja im je bila potrebna za proširenje sopstvenog biznisa ali taj biznis je mogao da podnese jedino kupovinu objekta ili opreme iz stečaja. Što je takođe ligitimno
- Koliko su domaći investitori i preduzetnici spremni da kupuju imovinu iz stečaja? Da li se i dalje suočavate sa predrasudama da je takva kupovina komplikovana ili rizična?
Ovo je dobra prilika da istaknemo činjenicu da je prednost kupovine u stečaju to što se ona sprovodi u sudskom postupku, pa je onda pravni rizik znatno manji. S druge strane ista ta okolnost podrazumeva i složeniju proceduru ali je to nešto na šta su investitori u imovinu u stečaju spremni i s čim kalkulišu. Na kraju, sve se to odražava na cenu koju su spremni da ponude.
- Digitalizacija je promenila brojne industrije. Da li mislite da će ovakve platforme u budućnosti promeniti i sam način na koji se sprovode prodaje u stečajnim postupcima u Srbiji?
Sve se češće pominje izmena zakonske procedure koja se tiče prodaje iz stečaja i koja ide u pravcu elektronske prodaje što je već praksa u izvršnim postupcima. Platforma kupiustečaju.rs je privatni projekat koji je u osnovi marketing alat koji olakšava stečajnim upravnicima, u ulozi prodavaca, dolazak do šireg kruga potencijalnih kupaca, kao i investitorima da pravovremeno dodju do informacija na osnovu kojih mogu da opredele svoju investicionu odluku. Platforma za samo sprovođenje prodaja u stečajnim postupcima, je nesumnjivo nešto što nam predstoji i što će i olakšati i unaprediti čitav proces ali je to oblast koja će biti regulisana zakonskim putem.
- Kada biste nekome ko nikada nije razmišljao o kupovini imovine iz stečaja morali da objasnite zašto bi trebalo da obrati pažnju na ovo tržište, šta biste izdvojili kao njegov najveći potencijal?
Dominantan motiv učesnicima jeste očekivanje da se konkretna imovina može kupiti uz diskont u odnosu na tržišnu cenu. Na sreću ovo nije i jedini motiv. Ne znam koliko je javnost upoznata, a praksa mi govori da često nisu, sa činjenicom da se imovina iz stečaja kupuje bez upisanih tereta. Upravo ova okolnost je nekada opredeljujuća za kupce koji nisu samo zainteresovani da kupe što jeftinije.
Saznajte sve o dešavanjima u biznisu, budite u toku sa lifestyle temama. PRIJAVITE SE NA NAŠ NEWSLETTER
Izvor: BIZLife/Gorica Mitrović
Foto: ChatGPT, Ivan Colić










