Za 16 godina komšiluk izgubio 112.000 mladih radnika
Dramatično se menja starosna struktura zaposlenih u Hrvatskoj. Ne tako davne 2008. domaće firme i institucije su zapošljavale oko 609.000 mladih do 34 godine starosti, da bi se sada taj broj spustio na samo 497.000.
Za 16 godina s tržišta je nestalo 112.000 mladih radnika, što odgovara broju stanovnika grada Rijeke. Još je gore što taj pad nije uspeo da nadomesti ni masovni uvoz strane radne snage, koju uglavnom čine mlađi ljudi, prema onome što se može videti na zagrebačkim ulicama.
Starosna struktura ljudi kojima je lane izdato 200.000 radnih dozvola nikad nije objavljena. Danas je u radnom odnosu u dobi zaposleno oko 37.000
Budućnost neće doneti poboljšanja jer je reč o generacijama kada se broj rođenih u Hrvatskoj kretao oko 50 hiljada godišnje, što znači da je broj rođene dece bio oko 18 hiljada veći nego sada.
Najveći uticaj iseljavanja
„Jasno je bilo da će nam demografija određivati kretanja na tržištu rada, ali nisam očekivao tako veliki pad mladih ljudi među zaposlenima“, komentariše bivši ministar rada Davorko Vidović, koji će kao predstavnik Privredne komore biti spoljni član saborskog Odbora za rad.
„Ja sam 1956. godište i moja generacija je najbrojnija u Hrvatskoj. Te godine u Hrvatskoj je rođeno 63.000 dece, a u generaciji moga unuka 32.000. Imaćemo jako puno problem“, kaže Vidović.
Bilo bi dobro, kaže, kad bismo ozbiljnije pristupili dualnom obrazovanju te, poput Švedske i drugih zapadnoevropskih zemalja, uvodili mlade ljude u svet rada već u srednjoj školi.
Vidović kaže da fakulteti namerno ruše studente i otežu sa završetkom studija ne bi li sačuvali svoje kvote i pozicije, a „večni“ studenti dobro dođu i firmama jer ih jeftino zapošljavaju putem studentskih servisa.
Na drastičan nestanak mladih ljudi s tržišta rada uticalo je i iseljavanje jer su uglavnom odlazili ljudi mlade i srednje životne dobi.
Uložene silne milijarde, ali bez efekata
Manjak ponude radnika u mlađoj dobi firme su pokrivale zapošljavanjem stranaca i pojačanim zapošljavanjem starijih. Danas je u Hrvatskoj zaposleno 152.000 starijih od 55 godina više nego 2008. godine, koja se inače smatrala dobrom ekonomskom godinom.
Te je godine, na primer, u Hrvatskoj bilo samo 40.000 zaposlenih osoba koji su imale od 60 do 64 godine, da bi ta starosna grupa sada brojila 112.000 radnika. U radnom odnosu je i 36.000 starijih od 65 godina, među kojima je i puno penzionera zaposlenih na četiri sata.
Od 497.000 zaposlenih radnika mlađih od 34 godine, njih 192.000 oslobođeno je plaćanja zdravstvenih doprinosa jer su ih poslodavci zaposlili za stalno dok su bili mlađi od 30 godina.
Uz silne milijarde koje su uložene u zapošljavanje mladih, njih je na tržištu sve manje. Ta je olakšica istekla 31. decembra 2024. i petogodišnje oslobođenje je zamenilo jednogodišnje. Sudeći prema podacima za novembar 2024, poslodavci su pred kraj prošle godine pojačano zapošljavali mlade.
Saznajte sve o dešavanjima u biznisu, budite u toku sa lifestyle temama. PRIJAVITE SE NA NAŠ NEWSLETTER.
Izvor: Poslovni dnevnik
Foto: Freepik, Pixabay
