Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Vlastimir Vuković, Komercijalna banka: „Pravi partner domaćoj ekonomiji“

    Vlastimir Vuković, predsednik Izvršnog odbora Komercijalne banke

    • Jedna od najvećih vesti u domaćem bankarskom sektoru u proteklom periodu jeste integracija NLB i Komercijalne banke. Uzimajući u obzir da je Komercijalna banka jedina domaća i jedna od najvećih banaka na srpskom tržištu, koliki je izazov bilo ovo preuzimanje? Da li ste zadovoljni time kako dva sistema funkcionišu zajedno?

    Integracija Komercijalne banke i NLB banke Beograd svakako je jedan od najznačajnijih događaja u srpskom finansijskom sektoru, ali i šire. Zaista verujem da će se efekat ove integracije osetiti u celom regionu, jer je NLB grupacija prisutna na svim tržištima bivše Jugoslavije, osim Hrvatske, i praktično svuda smo se pozicionirali među tri vodeće banke – dakle, banke sa sistemskom ulogom na tržištu. Nakon akvizicije Komercijalne banke, i u Srbiji smo među liderima, a imamo ambiciju da postanemo najbolja banka na tržištu – kako za klijente, tako iza naše zaposlene.

    Mi ovaj prostor, odnosno region, smatramo našim domom i naša grupacija je već najavila da će, pored Ljubljane, drugi centar NLB grupe biti Beograd, gde ćemo graditi centar kompetencija za razvoj zajedničkih platformi za sve banke članice u regionu. U Srbiji, ali i u celom regionu, ima puno kvalitetnih ljudi koji mogu da nam obezbede podršku za dalju digitalizaciju svih naših poslovnih aktivnosti, kako bismo na pravi način odgovorili na potrebe klijenata i obezbedili najviši kvalitet korisničkog iskustva.

    • NLB i Komercijalna banka imaju zajedno tržišno učešće od 12 odsto. Na koje klijente ćete se posebno usmeriti u narednom periodu? Postoji li neka „niša” za koju dosad niste imali posebne ponude?

    Najveći kapital Komercijalne banke, članice NLB grupe, jesu njeni klijenti. Ponosni smo na poverenje koje nam klijenti poklanjaju, a sada imamo kapacitet da to poverenje još više opravdamo i podržimo ih u svim ličnim i poslovnim planovima. Planiramo da našu ponudu još više obogatimo. U proteklih nekoliko meseci uvideli smo da ima dosta prostora za raznovrsniju ponudu i za stanovništvo, ali i za privredu.

    Za manje od tri meseca od akvizicije Komercijalne banke, već smo napravili konkretne korake – omogućili smo potpuno besplatno korišćenje oko 1400 bankomata članica NLB grupe u celom regionu za postojeće i buduće klijente Komercijalne banke. Dakle, možete otići na letovanje i u Crnu Goru, i Makedoniju, i Sloveniju – ako popusti epidemija, naravno – i podići svoj novac na bankomatu Komercijalne ili NLB banke, a da vas to ne košta ništa. Takođe smo, kao deo paketa dobrodošlice, ponudili stambene i gotovinske kredite bez troškova obrade kredita. I najzad, za sve nove klijente smo obezbedili besplatno održavanje računa do 30. septembra. Sve to uz vrlo povoljne uslove odobravanja stambenih i drugih kredita za sve naše korisnike.

    Tradicionalno smo okrenuti i agraru, gde smo lideri u finansiranju. Agrar i poljoprivreda su u uslovima krize pokazali značajnu otpornost i održivost, pa čak i zabeležili rast u pojedinim segmentima. Sa integracijom, i koncept saradnje sa klijentima na polju biće na raspolaganju svim našim klijentima, a verujem da će to doneti značajne pogodnosti za sve njih.

    Takođe, planiramo snažniji nastup i kada je u pitanju podrška javnom sektoru, posebno u domenu investicija, jer imamo šta da ponudimo i kada je reč o izgradnji infrastrukturnih objekata.

    Srbija se snažno razvija, njena privreda beleži dobre rezultate i sigurni smo da će i naša banka, kao sistemska banka, koja ima sistemske odgovore, biti pravi partner domaćoj ekonomiji i doprineti kvalitetu života svih ljudi koji ovde žive.

    Posebno bih istakao da ćemo, kao društveno odgovorna institucija, poseban akcenat staviti na podršku i projekte obnovljivih izvora energije i smanjivanja ugljen-dioksida, kao i ekološki orijentisane projekte u oblasti poljoprivrede i proizvodnje.

    Mi želimo i vidimo Srbiju kao zemlju koja će biti privlačna i mladima i čiji će održivi razvoj biti zamajac privrednog razvoja.

    • Kriza izazvana koronavirusom tema je koju ne možemo izbeći, ma o kom segmentu biznisa da pričamo. Kako je ona uticala na bankarski sektor? Da li su klijenti danas neodlučniji (ili pažljiviji) u uzimanju većih iznosa kredita? Kakva je situacija sa privredom, imaju li oni hrabrosti da ulaze u nova zaduživanja zarad ulaganja?

    Pored svih izazova sa kojima nas je globalna pandemija suočila, mogu da kažem da smo, zahvaljujući njoj, mnogo toga i naučili. Bankarski sektor se jako brzo prilagodio novim uslovima, podržao sve mere usmerene na to da građani i privreda lakše podnesu teret epidemije, odgovorio na sve regulatorne zahteve. Sama Komercijalna banka je, verujemo, imala značajnu ulogu u tome i doprinela stabilnosti finansijskog sektora. Uz to, još više nego ranije akcenat smo stavili na održivi razvoj i još intenzivnije krenuli da radimo na punoj podršci domaćoj privredi da prevaziđe posledice krize, ali i na pitanjima zaštite životne sredine, zdravlja ljudi i generalno unapređenja kvaliteta života u Srbiji.

    Pomenuo bih projekat #OkvirPodrške, koji je realizovan na svim tržištima na kojima je NLB grupa prisutna i u okviru kojeg smo obezbedili oglasni prostor za skoro 300 lokalnih privrednika da bismo im pomogli da lakše prevaziđu krizu i dođu do svojih klijenata i korisnika. S obzirom na veliki odziv i odlično iskustvo, projekat ćemo realizovati i ove godine u celoj grupi. U narednih mesec dana očekuje nas novi ciklus i u Srbiji – ovog puta Komercijalna i NLB banka zajedno, a verujem da ćemo imati priliku da se upoznamo sa još puno sjajnih preduzetničkih priča.

    Ova epidemija je potpuno različito delovala na različite industrije. S jedne strane, ugostiteljstvo, transport, turizam, pojedine grane maloprodaje osetili su takav udar da će im biti potrebna izuzetna podrška kako bi prevazišli posledice krize, dok su pojedine grane privrede, poput agrara i IT industrije, onlajn prodaje i nekih delova transporta, tokom epidemije zabeležile čak i značajan rast. U tom smislu se razlikuje i njihov pristup pitanju finansiranja – dok jedni moraju da obezbede tekuću likvidnost, drugi imaju sve preduslove za investicije u dalji razvoj. Mi smo tu da te njihove planove podržimo u svakom trenutku. Već sada je svima jasno da ništa više neće biti isto, od poslovanja do radnog prostora. Korona nam je pokazala da je klasičan koncept radnog prostora prevaziđen i da sada možemo da radimo i na daljinu, ali i u kompanijama po principu „slobodnog deska”, gde se timovi okupljaju po projektima u zajedničkom prostoru.

    Takođe, korona je doprinela da se za kratko vreme svi prilagode korišćenju elektronskog bankarstva. U situaciji kada je izbegavanje fizičkog kontakta sa drugim ljudima postalo imperativ – digitalno bankarstvo su počeli da koriste i klijenti koji do sada nisu imali ambicije da koriste prednosti savremenih tehnologija. To je za nas dodatna obaveza da nastavimo da razvijamo usluge i proizvode koji će odgovoriti na te izmenjene potrebe naših klijenata, za šta smo spremni da uložimo svoj maksimum.

    • Rast broja korisnika digitalnog bankarstva u prethodnom periodu – dvocifren je. Mislite li da će se nastaviti ta ekspanzija onlajn plaćanja? Kakvi su planovi Komercijalne banke u vezi sa digitalnim bankarstvom?

    U to nema nikakve sumnje. Usluge će biti većinom digitalizovane, pristupačnije i kvalitetnije. Omogućićemo građanima da ne dolaze u poslovnicu ako žele neke standardne usluge, kao što su plaćanje računa, naručivanje nove kartice, koje mogu da završe preko računara ili mobilnog telefona.

    Na primer, u Komercijalnoj banci je od početka pandemije koronavirusa porastao broj aktivnih korisnika mobilnog bankarstva za 37 odsto, što ukazuje na to da se proces digitalizacije nezaustavljivo pokrenuo u bankarstvu Srbije.

    I tu se stvari menjaju velikom brzinom.

    Siguran sam da će za nekoliko godina polovina keš kredita biti odobrena i isplaćena preko telefona.

    Isto tako će i stambeni kredit biti moguće ugovoriti onlajn i većina klijenata će koristiti digitalni novčanik umesto platnih kartica, jer je to za njih jednostavnije. Mi planiramo čitav set novih bankarskih usluga zasnovanih na digitalnim tehnologijama. Klasična banka sa šalterima na kojima se upravlja gotovinom polako odlazi u istoriju. Naravno, naši službenici ostaju u bankama, ali oni više postaju finansijski savetnici, koji će klijentima pružiti brze i pravovremene savete i informacije o ozbiljnijim ulaganjima u budućnost, na primer, o stambenim kreditima, štednji, investicijama itd.

    • Imate više od 25 godina iskustva u bankarskom sektoru. Po vašoj proceni, koliko naše tržište još ima prostora da se razvija i kakve inovacije možemo da očekujemo?

    Kao što sam već pomenuo, prošle godine je došlo da značajnog rasta korišćenja digitalnih proizvoda i usluga, što je nova realnost i za klijente i za nas u bankama. Upravo u tim smeru će ići najveći deo inovacija u sektoru. Postoji čitav niz novih usluga koje nameravamo da razvijemo. Ističem da će Komercijalna banka biti distributer univerzalnih finansijskih usluga, pored klasičnih bankarskih uluga i osiguranja, kao i upravljanja imovinom.

    Poslednja kriza je na vrlo jasan način pokazala da banke koje ulažu dovoljno znanja i energije u nove tehnologije i, pre svega, u razumevanje i poznavanje svojih klijenata – ostaju na tržištu i uspešno se razvijaju.

    Pored digitalizacije, primetna je tendencija ukrupnjavanja i konsolidacija bankarskog sektora Srbije. Sve to ima posebnu težinu u našem regionu, koji je naš zajednički dom. Ovde je dubina finansijskog sektora veoma mala i postoji velika prilika za rast kreditiranja, osiguranja, kao i upravljanja imovinom. U Srbiji smo još uvek ispod polovine kada je reč o učešću kredita građana u BDP-u u odnosu na EU zemlje (20‒22 odsto, a u razvijenim je taj procenat nekoliko puta veći), a to je ozbiljan potencijal za rast. Posebno je indikativan primer kod osiguranja, gde je godišnja premija po stanovniku u Sloveniji više od 1000 evra, dok je u Srbiji 50. Ovo jasno pokazuje o kakvom je potencijalu reč.


     U NAŠOJ PROFESIJI POVERENJE JE OSNOVA SVEGA

    • Uzevši u obzir svu odgovornost koju vaša pozicija nosi, na koji način uspevate da se opustite i odmorite kada skinete kravatu, na kraju radnog dana? Koji je vaš savet mladim menadžerima, a koji biste vi voleli da ste čuli ili znali ranije?

    Period integracije naše dve banke za sve nas je veliki izazov, koji zahteva maksimalnu posvećenost i koncentraciju, tako da ne ostaje mnogo vremena za opuštanje. Kada imam vremena, pored vremena koje provodim sa svojom porodicom, uživam u sportu. Aktivno pratim tenis i košarku, a kada god mi gust raspored to dozvoli, spreman sam da se nađem sa prijateljima i kolegama na fudbalskom terenu i tu sam vrlo kompetetivan. Volim da igram, ali volim i da pobedim. Takođe sam i ljubitelj umetnosti, filma i putovanja.

    A savet za mlade menadžere je da konstantno uče, da rade na način na koji će biti primer i motivacija za svoje zaposlene, da budu lideri, a ne šefovi, da podstiču umesto da naređuju. Ono što bih voleo da sam mogao znati u svojim mlađim poslovnim danima jeste da nikada ne obećavaš nešto što nije u tvojoj direktnoj moći da učiniš, jer ćeš kad-tad izneveriti ono što si obećao. U našoj profesiji poverenje je osnova svega i teško se stiče, a lako se gubi, tako da ne obećavajte ono što ne možete ispuniti.


     

    Izvor: BIZlife magazin

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE