Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Upoznajte jednu od najstarijih porodica u Beogradu: Gde su danas Hadži-Popovići?

    David Dimić nam kroz osmeh otkriva zanimljivu činjenicu da kada njegova porodica prođe pored spomenika u centru, ne kažu „kod konja“ nego „Zdravo kume!“.

    David Dimić je jedan od potomaka stare beogradske porodice Hadži-Popović, po kojima je deo Beograda dobio ime – HADŽIPOPOVAC.

    Kao kontrast današnjem Hadžipopovcu koji je pretrpan novim zgradama zanimljiv je tekst iz 1886. godine, gde opština izvesnom Nikoli Hadži-Popoviću ne dozvoljava da od njiva izgradi placeve i kuće u blizini Novog groblja, jer se po zakonu ne mogu podizati kuće na kilometar od groblja, već samo može posed ostaviti u nasledstvo.

    Kuća iz 1936. godine

    „Borivoje Vukčević, moj rođak, prvi je podrobnije istraživao i ozbiljnije se bavio porodičnom istorijom o kojoj je najviše i znao, ali on je umro 1985. godine. Za sobom je ostavio dosta pisanih tragova, u kojima se pominje Tasa Tatarin, Nikola Hadži-Popović i drugi“, kaže David Dimić.

    Otac Nikole Hadži-Popovića bio je Tasa Tatarin (rođen krajem 18. veka), sin niškog popa, koji je bio lični diplomatski kurir na konju knjaza Miloša Obrenovića (tatarin znači poštar na konju). A koliko je to zanimanje bilo važno i koliko je po njemu bio poznat ogleda se u tome da je postalo deo imena, te je i u zvaničnim dokumentima pisalo: „Tasa Tatarin“.

    Zanimljiv je i sam nastanak prezimena Hadži-Popović. Naime, Nikolin deda, čije ime nije sačuvano, bio je pop – zato Popović, a išao je i na hadžiluk, pa je dodao i prefiks Hadži-.

    David Dimić

    „Dakle, Borivoje Vukčević je sve te zapise predao mom ocu, i na taj način sam došao do tih podataka i nastavio dublje da istražujem. U tim zapisima, zabeleženo je i kumstvo sa knezom Mihailom“, dodaje David.

    „Knez Mihailo je krstio moju navrnbabu Katarinu Hadži-Popović (njen portret (original) nalazi se u Muzeju grada Beograda). Ona je sestra Anastasa Jovanovića, prvog srpskog fotografa“, otkriva nam dalje njegovo porodično stablo.

    Po sećanju njihove ćerke, a Tasine unuke, Milice Dimić (rođ. Hadži-Popović), Tasa bi često ceo put prekoračio sve u galopu uz menjanje konja u mezulanama.

    Katarina Hadži-Popović

    Tasa je jedan od prvih Beograđana koji je učestvovao u inicijativi za otvaranje ženskih škola. Imao je sina Nikolu (koga smo već pomenuli) i ćerku Aleksandru Hadži-Popović (za sada se samo za njih zna). Ćerka se školovala kod Sofije i Katarine Lekić.

    One su 1. maja 1842. godine podnele zahtev slavnom Upraviteljstvu varoši Beograda za otvaranje škole za žensku mladež. Taj zahtev je podržao i Tasa, koji ističe njihove kompetencije u učenju njegove ćerke Aleksandre i moli da se priznaju ove dve učiteljice. Pored njega, inicijativu za otvaranje ovakve škole su pokrenuli i činovnici i bogati trgovci koji su želeli da njihove ćerke budu obrazovane.

    Ivo Andrić i Branko Dimić, sekretar Kraljevine Jugoslavije u Ligi Naroda, 1930. godine u Ženevi

    Nikola i Katarina Hadži-Popović su imali troje dece – Miloša, Ljubicu i Milicu – gde se iz samih imena dece vidi „naklonost ka Obrenovićima“.

    Svi Miloševi potomci su otišli u Vašington. Njegovi naslednici znaju svoje prethodnike do dede i babe – što znači da ne znaju da je postojao neki Hadži-Popović po kome deo Beograda sada nosi ime.

    Milica je moja čukunbaba, ona je bila udata za Vasu Dimića, nekadašnjeg direktora Prve beogradske gimnazije. U holu gimnazije još uvek stoji njegova slika među slikama ostalih direktora“, ističe David Dimić.

    Ljubica se udala za izvesnog Miloševića i sa njim dobila ćerku Milicu.
    Milica se zatim udala za izvesnog doktora Hrnjičeka (pretpostavlja se da je u pitanju dr Josif Hrnjiček). Oni su imali dvojicu sinova – Branislava i Borivoja. Branislav „Brana“ Hrnjiček (Beograd 05.6.1908 – Beograd 2.7.1964) bio je fudbaler i učesnik fudbalskog svetskog prvenstva 1930. u Urugvaju, u Montevideu. Kao polutka i najčešće levo krilo, bio je atraktivan napadač i u prvoj deceniji posle Prvog svetskog rata spadao među naše najistaknutije fudbalere i strelce.

    Da li ste se nekada zapitali kako je ovaj deo Beograda dobio ime? Jedna porodica koja se igrom slučaja našla u blizini kneza Mihaila, iznedrila je mnoge potomke – slikare, pravnike, fudbalere, pesnike… Ostaje pitanje da li svi oni znaju za Tasu Tatarina i Nikolu Hadži-Popovića i činjenicu da se deo glavnog grada zove po njihovom prezimenu? Da li VI znate ko su bili vaši preci?

    Izvor: BIZLife

    Foto: Privatna arhiva Davida Dimića/BIZLife

    Piše: M. P.

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE