Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Skoro 116.000 radnika bez zdravstvene knjižice, i šta ćemo sad?

    Oko 400.000 ljudi u Srbiji prima minimalnu zaradu, a  veliki broj radnika lišen je i prava na zdravstveno osiguranje pa je tako bez zdravstvene knjižice gotovo 116.000 ljudi, dok pravo na plaćeno bolovanje nema više od 154.000 njih, pokazao je godišnji izveštaj A11– Inicijative za ekonomska i socijalna prava.

    Inicijativa A11 u svom izveštaju „Iskrivljena slika – stanje ekonomskih i socijalnih prava u Srbiji“ navodi da su ekonomski i socijalno najugroženije kategorije građana radnici koji rade za minimalac, porodice sa više od četvoro dece, građani koji nemaju lične karte ili zdravstvene knjižice, Romi, interno raseljena lica sa Kosova i građani koji su korisnici novčane ili druge vrste socijalne pomoći.

    Inicijativa A 11 analizirala je stanje ekonomskih i socijalnih prava u pet oblasti: rad i zapošljavanje, zdravstvo, obrazovanje, stanovanje i socijalna zaštita.

    Kako je radnicima na minimalcu i bez zdravstvene knjižice?

    „Oko 400 000 ljudi u Srbiji radi za minimalnu zaradu, a ona odavno ne pokriva ni troškove minimalne potrošačke korpe. Status radnika u Srbiji, prema Zakonu o radu, imaju samo oni koji su zaposleni, odnosno oni koji imaju ugovor o radu. Zakon ne smatra da su radnici oni koji su angažovani po ugovorima o delu, privremenim i povremenim poslovima, oni koji su na dopunskom radu kao ni armija onih koji rade bez ugovora. Ovi ljudi, stoga, često nemaju pravo na zdravstvenu zaštitu, na plaćeno bolovanje, na bezbednost i zdravlje na radu, niti druga prava iz radnog odnosa. Prema podacima iz Ankete o radnoj snazi iz 2021. godine, bez prava na zdravstveno osiguranje radi 115. 900 radnika, bez prava na plaćeno bolovanje njih 154. 200. Čak 21,5 odsto radnika ugrožava svoje psihičko i fizičko zdravlje radeći prekovremeno bez ikakve nadoknade, kako bi zaradili za osnovne potrebe“, navodi se u izveštaju.

    A kako žive porodice sa više od četvoro dece?

    Zakon o finansijskoj podršci porodici sa decom propisuje da se pomoć dobija za prvo, drugo, treće i četvrto dete ali ne i za peto, ili za ostalu decu u porodici.

    To je stara odredba Zakona koji ne prepoznaje jednostavnu da porodice sa većim brojem dece imaju veće troškove, navode predstavnici Inicijative A 11.

    Podaci iz popisa iz 2011. govore da u Srbiji ima tek nešto više od 5.000 porodica sa petoro i više dece, a da trećinu njih čine romske porodice, dok su u četvrtini tih porodica roditelji ili bez završene osnovne škole ili potpuno nepismeni.

    Šta bez ličnih dokumenata?

    Neposedovanje ličnih dokumenata nije uvek, kako se to veruje odlika nemara i neznanja građana. Naprotiv, zbog velikih migracija stanovništva, dugogodišnjeg izbeglištva i stalnih migracija unutar zemlje, ali i komplikovanih administrativnih procedura, nije mali broj ljudi koji nemaju  lična dokumenta, navodi se u izveštaju.

    Zbog toga nemaju brojna ljudska prava a i ono najvažnije – pravo na besplatno lečenje, koje  je svima, kao građanima Srbije, garantovano Ustavom.

    Nije mali broj slučajeva da bolnice pokušaju da naplate ogromne sume licima iz ove kategorije čije lečenje prihvate, a kako oni nisu u mogućnosti da plate, uglavnom se ovakve situacije završavaju pretnjama tužbama i sudskim sporovima.

    Sve dok nemaju adresu prebivališta, građani ne mogu da dobiju ličnu kartu ili zdravstvenu knjižicu. Ovim su najviše pogođeni ljudi u situaciji beskućništva, Romi i interno raseljena lica, pokazao je izveštaj Inicijative A 11.

    .

    Sve više radnika u Srbiji prima MINIMALAC, ima li šanse za POVEĆANJE?

     

    Izvor: BIZLIfe

    Foto: Pixabay

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE