Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Krstarenje

    Ovo je 5 NAJIZAZOVNIJIH ruta brodova za krstarenje na svetu

    Plovidba i krstarenje kolosalnim brodom nije loš podvig ni pod kojim uslovima, ali određene rute, kao što je uski Suecki kanal podložan peščanim olujama, koji je prošle godine neslavno blokiran kontejnerskim brodom ili vetroviti vodni putevi obrubljeni glečerima Aljaska, su posebno izazovni.

    Endi Vinbou, glavni pomorac koji je upravljao brodovima širom sveta, kaže za CNN Travel da složenije rute često karakterišu „nepovoljni vremenski uslovi, nedostatak prostora za manevrisanje usled prirodnih opasnosti i nedostatak navigacionih pomagala“.

    Ovi faktori će uticati na bilo koje plovilo, ali brodovi za krstarenje sa više paluba mogu biti više pogođeni zbog njihove velike zapremine.

    Kruzer, brod (Pixabay)

    „Što je veći brod, veći je vetrovnjak“, tako kaže Dejvid Pembridž. Pembridž je penzionisani kapetan broda za krstarenje koji je decenijama radio na brodovima kojima upravljaju P&O Cruises i Princess Cruises.

    Kada visoke brodove udara vetar, oni su skloni klizanju – termin koji se koristi za opisivanje broda koji je duvan u stranu. Da bi se suprotstavio ovom efektu, brod se mora upravljati pod uglom.

    Ovaj manevar je dodatno težak kada se prelazi preko plovnog puta kao što je Suecki kanal ili Panamski kanal. U ovim uskim kanalima, brodovi takođe treba da izbegavaju udarce u stranice kanala. „Ako prođu velikom brzinom, to izaziva eroziju obala i odvlači deo peska sa bokova u centar kanala, što nije dobro jer ga čini manje dubljim“, objašnjava Pembridž.

    Suecki i Panamski kanali najizazovniji

    Iako Suecki i Panamski kanal imaju neke objedinjujuće karakteristike, postoje i ključne razlike između egipatskog plovnog puta i južnoameričkog kanala. Tamo gde je Panamski kanal uglavnom oivičen šumom i vegetacijom, Suec je okružen ravnim pustinjom, što znači da postoji potencijal za slabu vidljivost izazvanu peščanim olujama.

    Panamski kanal (Pixabay)

    I dok je Suec od 120 milja uglavnom ravan, Panamski kanal od otprilike 50 milja „vijuga i izlazi sa ostrva“, kako kaže Pembridž, sa ovom topografijom koja dodaje još jednu dimenziju izazovu.

    „To je drugačija vrsta teškoća, ali i dalje zahteva prilično intenzivnu koncentraciju kroz to“, objašnjava Pembridž.
    Brodovi koji prelaze Panamski kanal takođe moraju proći kroz tri različita seta brava. Poslednjih godina, brave su proširene kako bi bolje prihvatile veće brodove, ali kada je Pembridž redovno plovio rutom, njegovo plovilo bi bilo odvojeno od strana prevodnice za samo nekoliko stopa.

    U Panami, mehaničke lokomotive takođe pomažu da se kruzeri vuče kroz prevodnice, dok u posebno uskim delovima Sueca tegljači pomažu u vođenju većih brodova. „Ovo je inače dug dan za tim koji je na brodu, jer počnete i ne stajete dok ne prođete na drugi kraj“, kaže Pembridž o prolasku kroz oba kanala.

    Aljaska i norveški fjordovi

    Brodovi koji plove oko Aljaske takođe se moraju boriti sa različitim dubinama vode. U kanalima plitke vode, brodovi moraju da se kreću polako kako bi izbegli stvaranje zone niskog pritiska ispod plovila koja bi mogla da izazove prizemljenje broda na morsko dno.

    Aljaska (Pixabay)

    „Brodovi mogu da „čučnu“ ako putuju prebrzo i zbog toga nemaju dovoljno prostora ispod kobilice“, objašnjava to majstor pomorac Endi Vinbou. Rute krstarenja oko norveških fjordova i fjordova i kanala Čilea takođe uključuju povremeno plovidbu plitkim vodama.

    Norveški fjordovi (Pixabay)

    Pokretna ostrva na Amazonu

    Druge rute brodova za krstarenje predstavljaju probleme jer se njihova topografija stalno menja. Pembridž daje primer reke Amazon, čiji se delovi ponekad prelaze na južnoameričkim krstarenjima.

    „Dno Amazona se neprekidno kreće i tako će na nautičkoj karti pokazati ostrvo, a kada stignete tamo, ostrva neće biti, već će se pomeriti negde drugde“, objašnjava on. „Tada mnogo zavisi od kapetana, lokalni kapetani su ljudi koji poznaju reku i znaju kako se ona kreće. Gradske luke takođe mogu predstavljati izazove.

    Pembridž ukazuje na holandske luke Amsterdam i Roterdam i nemačku luku Hamburg, kao i na Ho Ši Min u Vijetnamu. Da bi pristali u bilo kom od ovih gradova, brodovi za krstarenje moraju prvo da pređu uski kanal, a koliko je to lako u velikoj meri zavisi od vremenskih uslova.

    Izvor: BIZLife

    Foto: Pixabay

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE