Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Na prekovremeni rad u proseku ode GRATIS DAN nedeljno

    Neplaćeni prekovremeni rad je u porastu, a radnici širom sveta za to mogu da zahvale pandemiji.

    Jedan od deset zaposlenih nedeljno radi više od 20 sati prekovremeno i besplatno, pokazali su rezultati nove studije ADP Istraživačkog instituta. Taj udeo se udvostručio od početka zdravstvene krize. Štaviše, radnici u proseku beleže 9,2 sata neplaćenih prekovremenih sati nedeljno, u odnosu na 7,3 sata pre samo godinu dana.

    ADP Istraživački institut anketirao je više od 32.000 odraslih radno sposobnih ljudi iz 17 zemalja kako bi merio raspoloženje zaposlenih suočenih sa pandemijom.

    Menadžeri imaju odgovornost da znaju koliko rade njihovi zaposleni. Lenjo je i neodgovorno prepustiti zaposlenom da menadžeru kaže da li je radio prekovremeno“, kaže Kevin Rokman, profesor menadžmenta na poslovnoj školi Univerziteta Džordž Mason.

    Takve menadžerske prakse, kaže on, mogu da dovedu ranjivije zaposlene, poput onih iz nedovoljno zastupljenih grupa ili sa privremenim radnim aranžmanima, u nepovoljan položaj, jer oni koji se osećaju sigurno na svojim položajima mogu biti skloniji da se izjasne.

    Radnici rade prekovremeno ili da bi nadoknadili kolege koji su izgubili ili napustili posao ili jednostavno da bi se izborili sa dodatnim opterećenjem koje je stvorila pandemija, utvrdio je ADP.

    Severna Amerika je zabeležila najznačajniji rast neplaćenog prekovremenog rada, gde radnici u proseku nedeljno rade devet sati prekovremeno, što je porast od 125% u odnosu na godinu pre pandemije. Azijsko-pacifički region, međutim, i dalje prednjači, sa radnom snagom kojoj u proseku gotovo deset sati nedeljno ide na neplaćeni rad.

    Iako glavna ekonomistkinja ADP-a Nela Ričardson kaže da je ovaj trend doveo do dramatičnog skoka produktivnosti, ona ističe i da je on dugoročno neodrživ.

    Ali nisu sve loše vesti: 68% radnika kaže da je primilo povišicu ili bonus u proteklih godinu dana. U Severnoj Americi to je važilo za 63% muškaraca i 51% žena.

    Oni koji su imali koristi od toga, kao i potencijalne uštede troškova povezane sa radom na daljinu godinu dana, možda nikada neće želeti da se vrate u kancelariju, kaže Tomas Malone, profesor na MIT-ovoj školi menadžmenta.

    Malone kaže da bi kompanije trebalo da razmotre ove uštede troškova prilikom izrade planova za povratak u kancelariju i da pitaju svoje zaposlene kako bi želeli da rade.

    „Kao društvo imamo problema sa usklađivanjem različitih stavova. Verovatno su najčešće ono o čemu smo razgovarali sve loše stvari [povezane sa pandemijom]. Nije mnogo ljudi pričalo o dobrim stvarima, ali mislim da je to važan deo priče“, kaže Malone.

    Izvor: BIZLife

    Foto: Pexels

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE