Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Kako je Majkl Del carstvo računara na izdisaju pretvorio u POSAO VEKA?

    Nakon višegodišnje borbe sa skepticima iz Silicijumske doline i protivnicima sa Vol strita, Majkl Del se povukao iz posla veka, zadužujući se i krčeći sebi put do bogatstva od 50 milijardi dolara.

    Sedeći u sedištu svoje filantropske fondacije iz Ostina, u Teksasu, pionir personalnih računara Majkl Del veoma je svestan toga da se upravo tog jutra u toj državi osnivač Amazona Džef Bezos lansirao u svemir u svojoj letelici Blue Origin kao i milioni ljudi širom sveta. „Potpuno sam srećan što sam na planeti Zemlji“, kaže Del, sležući ramenima, uz osmeh.

    (Blue Origin via AP)

    Prethodne nedelje, njegov kolega milijarder Ričard Brenson započeo je trku milijardera u svemiru. Neki ljudi su u tome videli inovaciju i ambiciju. Drugi su videli ego i oholost. Del je video… priliku.

    „Radimo sa mnogim svemirskim kompanijama u nastajanju. Ne možete napraviti sve te inženjerske poduhvate bez neverovatne količine računarske snage, podataka i veštačke inteligencije“, kaže on.

    Del se većinu protekle decenije nije javno oglašavao, obuzet žestokim pregovorima o preuzimanju kompanija ili jednostavno nezainteresovan da bude u centru pažnje, ili oboje. Njegov posao je govorio umesto njega.

    Silicijumska dolina i Vol strit su pre devet godina otpisali Dela, kao osobu i kompaniju, misleći da ga čeka ista sudbina tehnološke irelevantnosti kao Palm ili Blek Beri. Pa ipak, čak i tada je Del uvideo priliku: angažovao je globalnog lidera u investiranju u tehnologiju Silver Lake i njenog kopredsednika milijardera Egona Durbana da preuzme deo kompanije za 24,9 milijardi dolara u 2013. godini, čime je Dell postao privatna kompanija. Tri godine kasnije, on i Durban su za 67 milijardi dolara preuzeli IT korporaciju EMC. Na tom putu, Del je nagomilao astronomskih 70 milijardi dolara duga kako bi finansirao različite investicije, što do tada nikada nije viđeno korporativnoj Americi.

    Rezultati su bili izvanredni.

    Automobili, telekomunikacije, energetske mreže, bolnice i logističke mreže postali su digitalni poslovi koji proizvode sve veće količine podataka kojima je potrebno upravljati i skladištiti ih. Del sada sedi na čelu najvećeg svetskog provajdera infrastrukture za ovu aktivnost. „Količina podataka koji se stvaraju u svetu je zapanjujuća. Ona se udvostručuje svakih sedam ili osam meseci“, kaže on.

    Sa druge strane, Dell Technologies, ​​sa 75 milijardi dolara, vredi četiri puta više nego što je vredeo pre nego što je postao privatna kompanija. Zbog „leveridža“ (investicione strategije korišćenja pozajmljenog novca, preciznije – koriščenja raznih finansijskih instrumenata ili pozajmljenog kapitala, kako bi se povećala potencijalna dobit od investicije, može označavati i iznos duga koji preduzeće koristi za finansiranje imovine) Del, Durbanova kompanija Silver Lake i suinvestitori su prošli daleko bolje, sa ukupnim dobitkom od više od 40 milijardi dolara, prema Forbsovim proračunima. Delovo bogatstvo poraslo je na 50 milijardi dolara. Na mnogo načina, on je bio arhitekta najvećeg udara akvizicija svih vremena.

    „Nije mi delovalo tako rizično“, kaže Majkl Del. Skeptici su prevideli širu sliku. Del je ugurao novac i kupio mnogo vrednih softverskih rešenja.

    „Majkl je finansijski sofisticiran. On nije tehnološki štreber. Kupio je kompaniju u pravo vreme. Gledajući unazad, njegov tajming mi izgleda prilično savršeno“, kaže Džordž Roberts, milijarder i suosnivač globalnog investicionog fonda KKR.

    Sa 56 godina, Del je poslednji originalni osnivač računarske ere koji još uvek vodi svoju firmu.

    Uskoro će Del sesti na čelo dve odvojene javne kompanije: Dell Technologies, giganta privatnih račinara i IT tehologije i VMware, lidera u oblasti „cloud computing-a“ (računarstva u oblaku).

    „Sve oči su uprti u Amazon, Microsoft i Google. Oni ne shvataju da je Dell tiho stekao tržišni udeo u tehnologiji preduzeća“, kaže milijarder Marc Beniof, suosnivač Salesforce-a i Delov prijatelj.

    Vrtoglavi uspeh Majkla Dela

    Iz spavaonice Univerziteta u Teksasu 1983. godine Majkl Del je stvorio kompaniju koja je milionima Amerikanaca isporučila prvi računar, koristeći mantru brže, bolje i jeftinije.

    Del je iskrčio svoj put koristeći efikasnost i spretne finansijske manevre, što mu je omogućilo da sastavi i distribuira računare po narudžbi po izuzetno niskim cenama, što je veština koju je usavršio u mladosti. Sa 13 godina započeo je svoj prvi posao iz porodične kuće u Hjustonu, prodaju poštanskih marki na aukciji zaradivši impresivnih 2.000 dolara bez velikih troškova, na zaprepašćenje svog oca stomatologa Aleksandra i majke Lorene berzanskog posrednika.

    Kao tinejdžer, prodavao je pretplate na novine i marljivo češljao okružne arhive kako bi pronašao adrese nedavno venčanih parova za koje je verovao da imaju veću sklonost da se pretplate. Sa 16 godina je uštedeo dovoljno da kupi računar Apple II, koji je razmontirao da bi proučio njegovu mehaniku.

    Del je ispisao istoriju personalnih računara nakon što je 1983. godine kao student upisao Univerzitet u Teksasu u Ostinu. Prodavao je hard diskove i memorijske čipove rastućim PC entuzijastima. Do januara 1984. otkrio je da su lokalni distributeri IBM računara bili primorani da kupuju previše zaliha, pa je kupio višak računara sa popustima od 10% do 15% i „obrnuo“ ih radi zarade. Do aprila je zarađivao 80.000 dolara mesečno i napustio je fakultet, na zaprepašćenje svojih roditelja, posebno majke.

    Otkrio je da bi mogao da prepakuje komponente IBM računara po ceni nižoj do 40% ako mudro upravlja zalihama i putem direktne prodaje. Primao bi narudžbe poštom i telefonom, zatim sastavljao računare i isporučivao ih u roku od jedne do tri sedmice. 1986. godine, kada je imao 21 godinu, Delov prihod je dostigao 34 miliona dolara. U junu 1988., sa 23 godine, izašao je na berzu i postao multimilioner, prodavši akcije u vrednosti od 30 miliona dolara.

    Bio je prozvan tehnološkim vunderkindom, pridružujući se Stivu Džobsu i Bilu Gejtsu u originalnom klubu 30 ispod 30. Do 1991. godine, Del, tada 26 -godišnjak, bio je među 400 Forbsovih najbogatijih Amerikanaca, s neto vrednošću od 300 miliona dolara. Kupci su voleli Delovo prilagođavanje računara, uslugu i niske troškove. 2000. godine, nakon decenije neverovatne prodaje, postao je najveći svetski prodavac personalnih računara, a Delovo bogatstvo iznosilo je 16 milijardi dolara.

    Tada je carstvo počelo da puca.

    Nakon što se 2004. godine penzionisao, vratio se uoči finansijske krize u nemirnu kompaniju, potresenu računovodstvenim skandalom i zaostalom u velikim trendovima poput laptopova. Pojava iPhone-a, iPad-a i Chromebook-ova sa niskom maržom dodatno je uticala na njegove posao.

    Do 2012. prodaja računara je opala, a računarstvo u oblaku je napredovalo. Njegova kompanija se sve više stavljala u koš sa korporativnim dinosaurusima kao što je Nokia, pa je bilo jasno da je morao nešto da menja, pod hitno. Tada se okrenuo agresivnim investicijama koje su se i isplatile.

    Veliki povratak

    Neverovatni povratak Majkla Dela svodi se na jednu važnu činjenicu: On je ispravno pročitao kuda je tehnološka industrija krenula u odlučujućem trenutku.

    Lični računar daleko je od zaborava, pogotovo zbog pandemije koronavirusa i ljudima širom sveta koji rade iz kućnih kancelarija. Prodaja računara porasla je 20% na 13,3 milijarde dolara u prošlom kvartalu. Štaviše, javni oblaci kao što su Amazon Web Services i Microsoft Azure nisu preuzeli svet IT-a uprkos svom uspehu. Korporacije zauzimaju raznovrstan pristup, koristeći javne platforme u oblaku, ali zadržavajući ogromnu lokalnu IT infrastrukturu za vredne i stare podatke, pored privatnih oblaka. Kupovinom EMC-a Dell je postao gigant u servisiranju infrastrukture data centara, jednog od velikih tržišta u razvoju tehnološkog sektora.

    Iz Ostina, Del ponovo zauzima svoju poziciju na vrhu tehnološke industrije. Njegova supruga, Suzan, priprema pakete dobrodošlice za gomilu izvršnih direktora Silicijumske doline koji su pobegli u Ostin tražeći niže poreze i bolji kvalitet života. Sa fondacijom od 1,8 milijardi dolara i investicionom firmom i porodičnom kancelarijom od 19 milijardi dolara, postali su savetnici novim tehnološkim milijarderima koji su iskoristili rastuća tržišta da svoje kompanije predstave javnosti.

    A Majkl Del još uvek ne razmišlja o penziji.

    „Bilo bi mi dosadno i verovatno bih bio depresivan“, kaže on. Za razliku od Bezosa, Gejtsa, Elisona ili drugih kolega koji jure za altruizmom ili hedonizmom ili uzbuđenjima svemirskih putovanja, Del planira da se drži Plana A.

    „Preda mnom je dug put“, kaže.

    Izvor: BIZLife

    Foto: YT/Printscreen

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE