Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    ana brnabić

    Gutereš: Rat u Ukrajini – pretnja glađu za PETINU čovečanstva

    Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš upozorio je da rat u Ukrajini ostavlja teške posledice na zemlje u razvoju, navodeći da bi kriza mogla da dovede petinu čovečanstva do siromaštva, nemaštine i gladi, u razmerama koje nisu viđene decenijama.

    U autorskom tekstu povodom prvog izveštaja Globalne grupe za odgovor na krizu o globalnim implikacijama rata u Ukrajini na hranu, energiju i finansije, Gutereš je naveo da je ruska invazija dovela do „humanitarne katastrofe zastrašujućih razmera“ i da taj rat „sve više postaje pitanje života i smrti za ugrožene ljude širom sveta“.

    „Daleko od pažnje medija, ovaj rat je pokrenuo i tihi napad na svet u razvoju“, naveo je Gutereš i ukazao da Ukrajina i Rusija proizvode 30 odsto pšenice i ječma, petinu kukuruza i više od polovine suncokretovog ulja u svetu.

    „Žitarice koje proizvode ove dve zemlje hrane najsiromašnije i najugroženije, s obzirom da je reč o trećini pšenice koju uvozi 45 afričkih i najnerazvijenijih zemalja“, naveo je.

    Dodao je da je Rusija istovremeno najveći svetski izvoznik prirodnog gasa i drugi najveći izvoznik nafte.

    „Uzimanje od gladnih da se nahrane oni bez hrane“

    „Ovaj rat poljoprivrednike sprečava da obrađuju useve, dovodi do zatvaranja luka i obustavljanja izvoza žitarica, čime se narušavaju lanci snabdevanja i dolazi do vrtoglavog rasta cena. Mnoge zemlje u razvoju još pokušavaju da se oporave od posledica pandemije korona virusa, istovremeno opterećene nikad većim dugom i rastućom inflacijom“, naveo je Gutereš.

    Ukazao je da su cene pšenice i kukuruza porasle 30 odsto od početka godine, da je cena sirove nafte Brent porasla više od 60 odsto u 2021. godini, i da su cene prirodnog gasa i đubriva duplo veće nego pre godinu dana.

    „Svetski program za hranu upozorava da se suočava s nemogućim izborom uzimanja od gladnih kako bi se nahranili oni koji žive u uslovima potpune oskudice hrane. Svetskom programu za hranu neophodno je osam milijardi dolara kako bi podržao svoje operacije u Jemenu, Čadu i Nigeru“, naveo je.

    Gutereš je kazao da neke od zemalja već klize iz stanja ugroženosti ka krizi i ozbiljnim socijalnim nemirima.

    „Znamo da koreni mnogih sukoba leže upravo u siromaštvu, nejednakosti, nerazvijenosti i osećaju beznadežnosti. Iako veći deo sveta izražava sve veću solidarnost s narodom Ukrajine, nisu vidljivi znaci podrške za 1,7 milijardi drugih potencijalnih žrtava ovog rata. Imamo jasnu moralnu dužnost da podržimo i njih, i to svuda“, dodao je.

    Ne smemo dozvoliti da u 21. veku ljudi gladuju

    Cilj Grupe za odgovor na globalnu krizu hrane, energije i finansija, koju je Gutereš formirao prošlog meseca, jeste da u koordinaciji s vladama, međunarodnim finansijskim institucijama i drugim ključnim partnerima iznađe rešenja za te uzajamno povezane krize, naveo je.

    Gutereš je pozvao sve zemlje da svoja tržišta drže otvorenim, da se odupru prekomernom gomilanju sirovina i proizvoda i neopravdanim i nepotrebnim ograničenjima izvoza, i da rezerve stave na raspolaganje zemljama u kojima postoji najveći rizik od gladi i oskudice.

    „Ovo nije trenutak za protekcionizam. Ako budemo nastupali zajedno, biće dovoljno hrane da svaka zemlja prebrodi ovu krizu. Apeli humanitarne prirode moraju biti u potpunosti finansirani, uključujući Svetski program za hranu. Jednostavno, ne smemo dozvoliti da u 21. veku ljudi gladuju“, naveo je.

    Ocenio je da bi korišćenje strateških zaliha i dodatnih rezervi energenata moglo pomoći da se efekti trenutne energetske krize ublaže u kratkom roku.

    „Ipak, jedino srednjoročno i dugoročno rešenje je da se ubrza upotreba obnovljive energije, na koju promene na tržištima nemaju uticaja. Na ovaj način, omogućiće se postepeno ukidanje upotrebe uglja i svih ostalih fosilnih goriva“, dodao je.

    Korak ka dubokim reformama

    Gutereš je ukazao da Grupa 20 najvećih svetskih ekonomija (G20) i međunarodne finansijske institucije moraju preći u vanredni režim delovanja i naći način da povećaju likvidnost i fiskalni prostor, tako da vlade zemalja u razvoju budu u mogućnosti da ulažu u najsiromašnije i najugroženije, i u ostvarivanje Ciljeva održivog razvoja.

    „Ovo bi trebalo da predstavlja prvi korak prema dubokim reformama našeg nepravednog globalnog finansijskog sistema, koji bogate čini bogatijima, a siromašne siromašnijima. Socijalna zaštita, uključujući materijalna davanja, biće od suštinskog značaja za podršku porodicama koje su se našle u očajnoj situaciji tokom ove krize“, naveo je.

    Generalni sekretar UN je zaključio da „jedino trajno rešenje za rat u Ukrajini i njegov udar na najsiromašnije i najugroženije u svetu jeste mir“. „Ovaj rat se mora završiti, i to odmah“, apelovao je Gutereš.

    Izvor: Beta

    Foto: Pixabay

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE