Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Da li ste čuli za KLONIRANJE ljubimaca? Košta bogatstvo, a OVO je procedura

    Poznato je koliko se ljudi mogu vezati za svog krznenog prijatelja, pa činjenica da kućni ljubimci kratko žive veoma boli njihove vlasnike. Zato kloniranje ljubimaca postaje sve popularnije.

    U SAD, Viagen Pets and Equine je prva kompanija koja se bavi kloniranjem mačaka i pasa, i naplaćuju mnogo.

    Naknade za kloniranje su 50.000 dolara za psa, 30.000 dolara za mačku i 85.000 dolara za konja. Kompanija je klonirala stotine od kada je prvi put otvorena 2015.

    Ovako visoka cena očigledno nije dostupna običnom čoveku, što bi mogao biti razlog zbog kog su većina klijenata firme slavne ličnosti.

    Barbra Streisand je 2018. otkrila da je imala dva šteneta, koja su klonirana od njenog nekadašnjeg ljubimca Samante.

    Iste godine je objavljeno da medijski mogul Sajmon Kauel takođe planira da klonira svoja tri jorkširska terijera.

    Kako se radi kloniranje?

    Postoji veliki broj tehnika, ali generalno se radi korišćenjem ćelijskog jezgra životinje koja se klonira, a zatim se ubrizgava u jajnu ćeliju donora. Jaje se zatim uzgaja u laboratoriji, a zatim se prenosi u embrion. Potom se usađuje u matericu surogat majke.

    Prema rečima predsednika Viagena, Blejka Rasela, genetski materijal životinje koju želite da klonirate može se čuvati praktično neograničeno vreme pre procesa kloniranja.

    To je zbog upotrebe krioprezervacije ili zamrzavanja na ekstremno niskim temperaturama.

    „Klonirani ljubimac je, jednostavno rečeno, identični genetski blizanac, razdvojen godinama, decenijama, možda i vekovima“, dodaje on.

    Organizacije za zaštitu životinja, s druge strane, imaju ozbiljne rezerve prema industriji. Brojna naučna istraživanja, na primer, otkrila su da su klonirane životinje podložnije bolestima.

    Kritike zbog narušavanja zdravlja ljubimca

    Drugi kritikuju visoku stopu neuspeha u industriji, navodeći ogroman broj klonova koji se ne rađaju zdravi i sposobni. Prema istraživanju koje je objavio Univerzitet Kolumbija u Njujorku 2018. godine, prosečna stopa uspeha je samo 20 odsto. Da biste omogućili nekoliko pokušaja, biće vam potreban veliki broj surogat majki.

    Prema Peni Hokins, stručnjaku za dobrobit životinja u Kraljevskom društvu za prevenciju okrutnosti prema životinjama, to može biti neprijatno i uznemirujuće za ženke kojima se jajne ćelije uzimaju za donaciju i za one koje se spremaju za surogat trudnoću.

    Pored toga, klonirani ljubimac nikada ne može biti tačna kopija vašeg ljubimca.

    Čak je i zvaničnik Viagena citiran prošle godine kada je rekao da vaspitanje ili negovanje životinje čini 25 odsto njene ličnosti.

    Drugi stručnjaci takođe ukazuju na ogroman broj životinja u skloništima koje čekaju da budu usvojene i komentarišu da je trošenje hiljada dolara na kloniranje ništa drugo do rasipništvo. Drugi se suprotstavljaju da se ista logika može primeniti na ljudsku decu i komentarišu „zašto bi se deca samo usvojila“.

    Izvor: BIZLife

    Foto: Pixabay

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE