Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Biomasa menja ugalj: Važan korak ka smanjenju emisije CO2 u proizvodnji čelika

    Kompanija Rio Tinto razvija inovativnu tehnologiju za dobijanje niskougljeničnog čelika korišćenjem održive biomase umesto koksnog uglja u procesu proizvodnje.

    Ovaj proces, koji je u postupku dobijanja patenta, samo je jedan od brojnih napora koje kompanija ulaže da smanji emisije u lancu vrednosti čelika, u skladu sa svojim opredeljenjem da dostigne ciljeve nulte emisije štetnih gasova do 2050. godine.

    Rio Tinto je tokom protekle dekade osmislio laboratorijski potvrđen proces koji kombinuje korišćenje sirove, održive biomase i mikrotalasne tehnologije za pretvaranje rude gvožđa u metal tokom procesa proizvodnje čelika.  Ako se testovi pokažu uspešnim, postoji mogućnost da ova tehnologija dobije komercijalnu primenu u preradi fino usitnjene gvozdene rude kompanije Rio Tinto.

    „Početni rezultati testiranja ovog novog procesa nas ohrabruju i pokazuju da bi to mogao biti isplativ način proizvodnje niskougljeničnog čelika iz naše gvozdene rude iz regiona Pilbara u Australiji”, izjavio je Sajmon Trot, generalni direktor zadužen za poslove sa rudom gvožđa.

    U ovom procesu Rio Tinto koristi lignoceluloznu biomasu biljnog porekla umesto uglja, prvenstveno kao hemijski reduktor. Biomasa se meša sa rudom gvožđa i zagreva kombinacijom gasa koji biomasa oslobađa i mikrotalasa visoke frekvencije koji mogu da se dobiju iz obnovljivih izvora energije.

    Lignocelulozna biomasa obuhvata poljoprivredne nusproizvode (stabljike pšenice, kukuruzovinu, stabljike ječma, otpatke u preradi šećerne trske) i planski gajene useve, koji bi bili održivi izvori za ovaj proces. Važno je napomenuti da se u ovom procesu neće koristiti prehrambene namirnice kao što su šećer ili kukuruz, kao i da Rio Tinto ne bi koristio izvore biomase koji podrazumevaju seču starih šuma.

    Istraživači Rio Tinta sarađuju sa multidisciplinarnim timom iz Grupe za inženjerstvo mikrotalasnih procesa Univerziteta u Notingemu na daljem razvoju ovog procesa.

    Izvor: BIZLife

    Foto: Pixabay

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE