Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    BG dobija još dva vida JAVNOG PREVOZA – na posao preko SAVE i DUNAVA, ne i TROTINETOM

    Žitelji srpske prestonice dobiće po svemu sudeći u narednom periodu dva nova vida prevoza. Jedan je biciklistički a drugi rečni.

    Kamen temljac za uvođenje javnih bicikala i javnog rečnog prevoza uadaren je, da tako kažemo, ove nedelje na sednici Skupštine grada kada je većina odbornika glasala za predloženi projekat javno-privatnog parnerstva za uvođenje sistema javnih bicikala u Beograd.

    „Beograd je jedan od retkih gradova koji nema javna bicikla, a projekt predviđa 100 stanica za parkiranje tog prevoznog sredstva“, rekao je na toj sednici zamenik gradonačelnika Goran Vesić, napominjući da trenutno postoji oko 100 kilometara biciklističkih staza, a da je plan da se izgradi još 20 kilometara.

    Kompanija koja uđe u javno-privatno partnerstvo sa Gradom Beogradom dobiće do 75 odsto vlasništva, a bicikli će biti obični i električni.

    Sa druge strane, sve popularnije sredstvo prevoza u srpskoj prestonici – trotineti, za sada nisu predviđeni kao deo sistema javnog biciklističkog prevozajer, kako kaže Vesić, za sada u Srbiji ne postoji zakonska regulativa za to prevozno sredstvo. „Kao Grad smo organizovani da nam u prioritetu budu pešačke zone, odnosno pešaci i biciklisti jer je to civilizacijsko dostignuće“.

    Istakao je da će, izmenom Odluke o javnim parkiralištima biti obeležena mesta za snabdevanje na obodima pešačkih zona i da će se ona štititi potapajućim stubićima a da će se kontrola ulazaka i izlazaka obavljati elektronskim putem.

    Druga velika novina u javnom  prevozu Beograda trebalo bi da bude „otvaranje rečnog linijskog saobraćaja jer postoje delovi grada koji se mogu povezati na taj način“.

    Ova ideja o rečnom sistemu prevoza nije nova, ona je čak i realizovana u Beogradu 2008. godine. Tada su brodovi „Karpe diem“ i „Danka“ od 25. aprila do 30. oktobra prevozili putnike sa starobeogradske na novobeogradsku obalu na liniji Blok 70 – Ada Ciganlija i Blok 70 – Brankov most. Planirano trajanje vožnje za svaku relaciju u minutima bilo je: Blok 70 – Ada Ciganlija 3-4 minuta; Blok 70 – Brankov most 12-15 minuta; Brankov most – Blok 70 20 minuta i Ada Ciganlija – Brankov most 10 minuta.

    Kako je tada najavio vršilac dužnosti gradonačelnika Beograda Zoran Alimpić, bilo je planirano i uvođenje većih brodova, trajekta, koji je trebalo da prevoze i automobile i kamione. Međutim, samo nekoliko meseci kasnije ova dva brodića prevezla su poslednju turu putnika. Naime, zadovoljstvo probnim periodom funkcionisanja rečnog prevoza nije bilo na očekivanom nivou jer je za šest meseci prevezeno 58.000 hiljada putnika.

    Međutim, Beograđani su tokom šest meseci probnog perioda brodove više koristili da bi uživali na reci i razgledali Beograd, iako je prvobitna zamisao bila da služe isključivo kao javni prevoz a i vreme plovidbe bilo je znatno duže od planiranog. Pokazalo se da su navike Beograđana toliko „tvrde“ da oni jednostavno neće na posao da odlaze „vodenim“ već „suvozemnim“ putem.

    Da, međutim, ideja o javnom prevozu na rekama nije usamljena, pokazuje i nedavna izjava prvog čoveka Obrenovca Miroslava Čučkovića, koji je na svom Twitter nalogu objavio kako on zamišlja da bi u budućnosti trebalo da izgleda javni prevoz na relaciji Obrenovac-Beograd.

    https://www.bizlife.rs/aktuelno/izjava-dana/izjava-dana-cuckovic-o-buducnosti-javnog-prevoza-i-kakve-veze-rusi-imaju-s-tim/

     

    Izvor: BIZLife/Marijana Stevanović

    Foto: Pixabay

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE