Anthropic

Anthropic sprema najveći berzanski debi u istoriji: Može li Claude da spase AI balon od pucanja?

Kompanija Anthropic, tvorac AI četbota Claude, sprema se za istorijski izlazak na berzu, kojim bi mogla da prikupi više novca nego bilo koja kompanija pre nje. Planirana prodaja akcija vredna je 81,3 milijarde dolara, dok se dodatnih 26 milijardi očekuje od velikih tehnoloških kompanija, među kojima je i Nvidia. Ukupno prikupljenih 107,3 milijarde dolara nadmašilo bi čak i ovogodišnji rekord SpaceX-a. Ipak, u trenutku kada investitori sve češće postavljaju pitanje da li je AI industrija precenjena, ovaj IPO mogao bi da bude mnogo više od još jednog velikog berzanskog debija – svojevrstan test čitavog tržišta veštačke inteligencije.

Anthropic će na berzi Nasdaq trgovati pod oznakom ANT, a uz cenu od 83 dolara po akciji, očekivana tržišna vrednost kompanije procenjuje se na oko 1,5 biliona dolara. Time bi se gotovo šest godina stara kompanija odmah našla među deset najvrednijih američkih kompanija. Poređenja radi, prethodni rekord po vrednosti IPO-a držao je SpaceX, koji je ranije ove godine prikupio 75 milijardi dolara, dok su iza njega ostali Saudi Aramco sa 29,4 milijarde dolara iz 2019. i SK Hynix sa 26,5 milijardi dolara ove godine.

Ipak, značaj ovog izlaska na berzu ne meri se samo iznosom novca koji će Anthropic prikupiti. Ovo je prvi veliki test na javnom tržištu za jednu od kompanija koje direktno razvijaju napredne AI modele, a ne samo za one koje proizvode čipove, grade data centre ili obezbeđuju energiju neophodnu za njihov rad.

Od pobunjenika iz OpenAI-ja do kompanije vredne bilion dolara

Priča o Anthropicu počela je 2021. godine, kada su Dario Amodei, njegova sestra Daniela i grupa bivših zaposlenih u OpenAI-ju odlučili da napuste kompaniju zbog neslaganja oko bezbednosti i načina razvoja veštačke inteligencije. Njihova ideja bila je da naprave AI kompaniju koja će veću pažnju posvetiti bezbednosti i odgovornom razvoju tehnologije.

Prvu verziju svog četbota Claude javnosti su predstavili u martu 2023. godine, nekoliko meseci nakon što je OpenAI lansirao ChatGPT. Pravi zamah kompanija je dobila razvojem alata Claude Code, namenjenog programerima, početkom 2025. godine, a potom i Claude Cowork platforme početkom 2026. godine. Anthropic se tako pozicionirao kao jedan od ključnih igrača u razvoju takozvane agentske veštačke inteligencije, odnosno sistema koji mogu samostalno da obavljaju složene zadatke, a ne samo da odgovaraju na pitanja korisnika.

Prema procenama analitičara koje navodi BBC, Anthropic bi ove godine mogao da ostvari prihod od 52 milijarde dolara, a naredne čak 135 milijardi. Takve projekcije objašnjavaju zašto investitori kompaniji pripisuju vrednost koja se meri bilionima.

Izlazak na berzu, međutim, znači i da će Anthropic prvi put morati redovno da objavljuje detaljne finansijske rezultate, uključujući prihode, troškove i gubitke. To će investitorima omogućiti bolji uvid u to koliko je poslovni model AI kompanija zaista održiv.

Da li je AI balon pred pucanjem?

Anthropic na berzu izlazi u trenutku kada entuzijazam prema tehnološkim akcijama više nije bezrezervan. Nasdaq je pao više od deset odsto u odnosu na rekordnu vrednost zabeleženu šest nedelja ranije, dok su pojedine kompanije koje obezbeđuju infrastrukturu za AI doživele ozbiljne padove vrednosti.

Akcije kompanija poput CoreWeavea i Nebiusa prepolovile su se, dok je Nvidia izgubila oko 30 odsto vrednosti u odnosu na svoj vrhunac, odnosno približno dva biliona dolara tržišne kapitalizacije. U takvom okruženju, investitori sve češće preispituju koliko dugo kompanije mogu da opravdavaju ogromna ulaganja u veštačku inteligenciju i da li će prihodi od novih tehnologija zaista moći da prate rast troškova.

Jedan od najvećih problema jeste činjenica da Anthropic još nije profitabilan. Kompanija ima obaveze potrošnje od približno 900 milijardi dolara u narednim godinama, pre svega za računarsku snagu, čipove i infrastrukturu potrebnu za treniranje sve naprednijih modela i njihovo korišćenje. Da bi opravdala očekivanu tržišnu vrednost, moraće da nastavi da ostvaruje izuzetno brz rast prihoda.

Dodatno pitanje je koliko su ti prihodi stabilni. Prema podacima koje navodi BBC, približno četvrtina prihoda Anthropica dolazi od svega nekoliko velikih kompanija, među kojima su Google i Amazon, dok oko dve trećine prihoda ostvaruje na američkom tržištu. Takva koncentracija otvara pitanje koliko je poslovanje otporno na promene u strategijama nekoliko najvećih klijenata.

Postoji i fenomen kružnog finansiranja koji sve više zabrinjava kritičare AI industrije. Velike tehnološke kompanije istovremeno ulažu u AI startape, obezbeđuju im infrastrukturu i kupuju njihove proizvode. Anthropic, na primer, ima ogromne ugovore o nabavci čipova i računarskih kapaciteta sa kompanijama poput Googlea, Amazona i Broadcoma, koje su ujedno i njegovi investitori ili poslovni partneri.

Skeptici upozoravaju da bi veštačka inteligencija mogla da postane roba koju će korisnici lako menjati između različitih ponuđača. Ukoliko modeli postanu sve sličniji, konkurencija bi mogla da obori cene i smanji profitne marže, čime bi se dovela u pitanje vrednost kompanija koje danas privlače investicije merene desetinama ili stotinama milijardi dolara.

Profesor emeritus Univerziteta u Njujorku Geri Markus smatra da AI modeli imaju stvarnu upotrebnu vrednost, ali da se ekonomska računica industrije još ne uklapa. Što više kompanija razvija sopstvene modele, tehnologija postaje dostupnija i manje je prostora za dugoročnu konkurentsku prednost.

Anthropic kao merilo vrednosti cele AI industrije

Za razliku od dosadašnjih velikih berzanskih debija povezanih sa veštačkom inteligencijom, Anthropic investitorima nudi priliku da direktno ulažu u kompaniju čiji je osnovni proizvod AI tehnologija. Do sada su na berzi uglavnom bili dostupni proizvođači čipova, graditelji data centara i drugi dobavljači infrastrukture.

„Ovo je prvi put da javni investitori mogu direktno da pristupe čistoj investiciji u AI“, ocenila je analitičarka Fiona Cincotta, ističući da će vrednovanje Anthropica poslužiti kao važan reper za čitav sektor.

Zato bi uspeh ili neuspeh ovog IPO-a mogao da se prelije daleko izvan same kompanije. Ako investitori prihvate procenjenu vrednost i nastave da kupuju akcije, to bi moglo da vrati poverenje u AI tržište i podstakne novi investicioni talas. Ukoliko, međutim, akcije ne ispune očekivanja, posledice bi mogle da osete i druge kompanije koje se oslanjaju na rast potražnje za veštačkom inteligencijom.

Dodatnu pažnju privlači i činjenica da se Anthropic od početka predstavljao kao kompanija koja želi da uspori razvoj AI tehnologije dok se ne uspostave odgovarajuće bezbednosne mere. Dario Amodei upozoravao je na mogućnost zloupotrebe veštačke inteligencije za razvoj biološkog oružja, masovni nadzor i autoritarne sisteme, ali i na potencijalno nestajanje miliona radnih mesta u kancelarijskim zanimanjima.

Ipak, kritičari primećuju da se ni sam Anthropic nije odrekao trke u razvoju sve moćnijih modela. To otvara pitanje koliko je moguće istovremeno zagovarati usporavanje industrije i nastaviti agresivno širenje sopstvenog poslovanja.

Velika potražnja ne znači i dugoročan uspeh

Interesovanje za akcije Anthropica navodno je više od šest puta veće od broja akcija koje su ponuđene investitorima. Takva potražnja povećava verovatnoću da će cena akcija značajno porasti već prvog dana trgovanja, ali to samo po sebi ne govori mnogo o njihovoj dugoročnoj vrednosti.

Iskustvo SpaceX-a pokazuje zašto je važno napraviti razliku između spektakularnog IPO-a i dugoročnog prinosa. Njegove akcije su nakon izlaska na berzu skočile gotovo 70 odsto, sa 135 na 225 dolara, ali se trenutno ponovo nalaze blizu 145 dolara.

Eileen Burbidge, osnivačica investicione kompanije Passion Capital, ne smatra da je AI balon pred pucanjem. Ona ocenjuje da je rast možda usporio, ali da je prerano govoriti o njegovom kraju i da bi izlazak Anthropica na berzu mogao ponovo da pokrene interesovanje investitora.

Ipak, čak i ako IPO bude spektakularno uspešan, to neće automatski rešiti dileme o budućnosti veštačke inteligencije. Industrija se suočava sa rastućim otporom javnosti zbog potrošnje energije i vode, izgradnje data centara i straha od gubitka radnih mesta. U pojedinim delovima SAD već su uvedene zabrane ili moratorijumi na nove data centre, a AI je postao i političko pitanje.

Anthropicov izlazak na berzu zato dolazi u neobičnom trenutku: investitori žele da veruju u nastavak AI revolucije, ali istovremeno traže dokaze da ogromna ulaganja mogu da donesu i održivu zaradu.

Kompanija koja je nastala iz zabrinutosti zbog načina na koji se razvija veštačka inteligencija sada bi mogla da postane jedan od najvažnijih pokazatelja koliko tržište zaista veruje u njenu budućnost. Jedno je sigurno – uspešan IPO može da udahne novi život AI euforiji, ali neće ukloniti pitanje koje postaje sve glasnije: da li će ova tehnologija doneti dovoljno novca da opravda cenu koju joj investitori danas pripisuju?

Saznajte sve o dešavanjima u biznisu, budite u toku sa lifestyle temama. PRIJAVITE SE NA NAŠ NEWSLETTER 

Izvor: BIZLife

Foto: Unaplash/ Brecht Corbeel

What's your reaction?

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

developed by Premium.rs | Copyright © 2026. bizlife.rs | Sva prava zadržana.