Praznična kupovina

Od AI preporuka do kasne onlajn kupovine: Trendovi koji menjaju praznične navike Evropljana

Prema prognozi Mastercard Ekonomskog Instituta, ukupna praznična potrošnja u Evropi u periodu od 1. novembra do 26. decembra trebalo bi da bude za 3,4 odsto veća nego prošle godine (ne računajući prodaju automobila i goriva).

Praznična potrošnja u Evropi pokazuje otpornost

Iako je do početka sezone praznične kupovine ostalo još nekoliko nedelja, evropski potrošači u nju ulaze sa stabilnom finansijskom osnovom. Prema godišnjoj prognozi Mastercard Ekonomskog Instituta, maloprodaja u Evropi (bez automobila i goriva) trebalo bi da u periodu od 1. novembra do 26. decembra poraste za 3,4 odsto na godišnjem nivou. Prognoza se zasniva na uvidima Mastercard SpendingPulse, koji obuhvataju kupovinu u prodavnicama i na internetu, bez obzira na način plaćanja.

Ovakva otpornost počiva na relativno stabilnoj ekonomskoj osnovi. Tržišta rada u većem delu Evrope i dalje su snažna, a stope nezaposlenosti blizu su istorijskih minimuma. Iako inflacija i dalje utiče na budžete domaćinstava, cenovni pritisci su, šire gledano, pod kontrolom. Bazna inflacija u evrozoni, koja isključuje promenljive cene energije i hrane, tokom proteklih šest meseci ostala je relativno stabilna. Ipak, rast cena prirodnog gasa od početka leta mogao bi da poveća troškove energije tokom praznika, a tome doprinose i skuplja goriva. Poskupljenja će se u narednim nedeljama verovatno proširiti i na robu, usluge i hranu, što dodatno učvršćuje dugogodišnju naviku evropskih potrošača da pažljivo biraju gde i kako troše novac.

Praznična kupovina ne poznaje radno vreme

Iako fizičke prodavnice i dalje imaju centralno mesto u prazničnoj kupovini, posebno u poslednjim danima pred Božić, kada se kupuju igračke, nakit i kozmetika, najsnažniji rast sezonske potrošnje i dalje beleži e-trgovina. Još od početka 2010-ih onlajn potrošnja kontinuirano raste brže od kupovine u prodavnicama, a vrhunac dostiže u vreme Black Friday i Cyber Monday akcija. Premijum moda, kozmetika, sportska oprema i elektronika obično beleže najveći skok onlajn prodaje, jer kupci tada koriste sezonske popuste.

Sve je više potrošača koji kupuju kasno uveče. Udeo onlajn potrošnje posle 20 časova tokom praznične sezone raste širom Evrope, što pokazuje da kupci nabavku poklona sve češće prilagođavaju svojim svakodnevnim obavezama. U Španiji se gotovo četvrtina prazničnih kupovina na internetu obavi posle 20 časova. U Velikoj Britaniji je udeo onlajn potrošnje posle 20 časova porastao sa 12 odsto u 2019. na 15 odsto u periodu januar–septembar 2025, a tokom praznične sezone dostiže čak 17 odsto.

Od izloga do AI preporuka: veštačka inteligencija menja prazničnu kupovinu

Veštačka inteligencija sve je prisutnija u našoj svakodnevici, a uspon agentske trgovine potrošačima otvara nove načine da otkrivaju proizvode, upoređuju ponude i pronalaze najbolju vrednost.

Kako bi bolje sagledao uticaj veštačke inteligencije na prazničnu kupovinu, Mastercard Ekonomski Institut analizirao je navike potrošača sa pretplatom na AI servise i onih bez takve pretplate, u dva ključna perioda: tokom vikenda Black Friday (uključujući Cyber Monday) i u poslednjim danima pred Božić (od 20. do 25. decembra). Izdvajamo neke od ključnih nalaza:

  • Pretplatnici AI servisa veći deo praznične potrošnje u lifestyle kategorijama (moda, kozmetika i opremanje doma) ostvaruju tokom vikenda Black Friday, dok se korisnici bez pretplate češće odlučuju za elektroniku na popustu. U Španiji, na primer, korisnici bez AI pretplate 15 odsto svoje praznične potrošnje na elektroniku ostvare u periodu od Black Friday do Cyber Monday, u poređenju sa 12 odsto kod pretplatnika.
  • Pretplatnici AI servisa skloniji su i kupovini u poslednjem trenutku. U glavnim kategorijama poklona veći deo njihove kupovine u fizičkim prodavnicama odvija se u poslednjem trenutku, a nakit se izdvaja kao omiljeni izbor pred sam kraj sezone, naročito u Češkoj, Italiji i Velikoj Britaniji.
  • Uopšteno gledano, pretplatnici AI servisa svoju potrošnju koncentrišu oko Black Friday i poslednjih dana pred praznike, dok korisnici bez pretplate kupovinu ravnomernije raspoređuju tokom cele sezone.

Praznična potrošnja daje vetar u leđa malim preduzećima

Mala preduzeća u gradskim trgovačkim ulicama mogla bi posebno da profitiraju od rasta potrošnje na doživljaje, usluge i lični pristup – sve ono što je teško preneti u onlajn svet. U poređenju sa ostatkom godine, udeo potrošnje uživo tokom praznika najviše raste u kategorijama kao što su turističke agencije u Velikoj Britaniji, nastupi uživo u Italiji i Poljskoj, prodavnice umetničkog materijala i rukotvorina u Španiji, cvećare u Češkoj i nezavisni bioskopi u Francuskoj.

Vrhunac u poslednjem kvartalu godine beleži i poslovna potrošnja: gotovo trećina godišnje potrošnje malih i velikih kompanija u restoranima širom Evrope ostvaruje se upravo u četvrtom kvartalu. I ne radi se samo o ugostiteljstvu – mala preduzeća u Evropi u istom periodu potroše i gotovo trećinu svog godišnjeg budžeta za elektroniku i kućne aparate. Pritom, poslovna potrošnja ima značajan uticaj na ukupne iznose, budući da su poslovne transakcije po pravilu znatno veće od potrošačkih. U Velikoj Britaniji je, na primer, prosečan račun u restoranu tokom praznika plaćen poslovnom karticom malog preduzeća dvostruko veći od onog koji plati pojedinac, dok su transakcije korporativnim karticama velikih kompanija oko pet puta veće.

Zimska putovanja: od tropskih destinacija do evropskih gradova

Azijske destinacije beleže najveći rast popularnosti među evropskim putnicima za praznični period novembar–decembar 2026, mereno rastom udela u ukupnim rezervacijama na godišnjem nivou. Listu predvodi Puket, a značajan rast beleže i Tokio i Bangkok. Kada je reč o putovanjima unutar Evrope, raste interesovanje za kraća gradska putovanja u Poljsku, Italiju i Bratislavu, dok se kanadski gradovi Montreal i Toronto svrstavaju među najbrže rastuće daleke destinacije.

Natalia Lechmanova, glavna ekonomistkinja za Evropu u Mastercard Ekonomskom Institutu, izjavila je ovim povodom: „Praznična sezona 2026. godine pokazuje da je evropski potrošač istovremeno otporan i sve digitalniji. Kupci su fleksibilniji nego ranije – kupuju onlajn u bilo koje doba dana i oslanjaju se na veštačku inteligenciju kako bi se lakše snašli u prazničnoj kupovini. U isto vreme, potrošnja na doživljaje, putovanja i u lokalnim radnjama pokazuje da ljudi i dalje žele da slave, budu sa svojim bližnjima i stvaraju trenutke koji ostaju.“

EVROPSKE PROGNOZE | PRAZNIČNA SEZONA 2026
Ukupna maloprodaja bez automobila i goriva
ZemljaUkupnoE-trgovina
Francuska3,1%5,0%
Italija2,9%7,5%
Češka4,5%9,8%
Nemačka2,5%4,7%
Španija4,0%11,2%
Mađarska4,0%10,1%
Holandija3,0%4,9%
Poljska4,0%10,9%
Velika Britanija4,5%9,3%
Ukupno (9 zemalja)3,4%*
Godišnje promene izračunate su poređenjem prodaje u periodu od 1. novembra do 26. decembra 2026. sa istim periodom 2025. godine.

*Prema podacima Mastercard SpendingPulse, koji meri maloprodaju u prodavnicama i na internetu za sve načine plaćanja, uključujući gotovinu i čekove, bez korekcije za inflaciju. Podaci se odnose na devet odabranih evropskih tržišta: Češku, Francusku, Nemačku, Mađarsku, Italiju, Holandiju, Poljsku, Španiju i Veliku Britaniju.

O servisu Mastercard SpendingPulse

Mastercard SpendingPulse meri nacionalnu maloprodaju na osnovu agregiranih i anonimizovanih Mastercard uvida, koji obuhvataju sve vrste plaćanja na odabranim tržištima širom sveta.

Mastercard SpendingPulse „maloprodaju u Evropi“ definiše kao prodaju kod trgovaca na malo i ugostiteljskih objekata svih veličina. Prodaja u većem delu uslužnog sektora (na primer, turističke usluge poput avio-prevoza i smeštaja) nije uključena u ukupne podatke o maloprodaji. Uvidi SpendingPulse ne odražavaju poslovne rezultate kompanije Mastercard; uvidi i prognoze podložni su promenama.

O Mastercard Ekonomskom Institutu

Mastercard Ekonomski Institut pruža uvide u globalne i lokalne ekonomske trendove, oslanjajući se na naprednu analitiku i vlasničke podatke kompanije Mastercard. Osnovan 2020. godine, MEI podržava kompanije, vlade i kreatore javnih politika kroz praćenje ekonomskih kretanja i pravovremene analize ekonomskih tema – od potrošnje i trendova u maloprodaji i putovanjima do drugih lokalnih i globalnih pokazatelja ekonomskog učinka. MEI pruža dragocene perspektive koje doprinose donošenju odluka i podstiču održivi rast širom sveta kroz seriju stručnih analiza (thought leadership), kao i kroz specijalizovane Mastercard proizvode.

Saznajte sve o dešavanjima u biznisu, budite u toku sa lifestyle temama. PRIJAVITE SE NA NAŠ NEWSLETTER 

Izvor: BIZLife

Foto: Magnific/gpointstudio

What's your reaction?

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

developed by Premium.rs | Copyright © 2026. bizlife.rs | Sva prava zadržana.