barselona, henkel, sagrada familija,

Građevine koje su nastajale vekovima: Pet zdanja čija je izgradnja trajala više od 500 godina

U eri kada se neboderi podižu za svega nekoliko godina, teško je zamisliti da su neka od najpoznatijih svetskih zdanja građena čitavim vekovima. Ratovi, nedostatak novca, promene arhitektonskih stilova, političke prilike i tehnološka ograničenja često su prekidali radove, pa su pojedine građevine završene tek mnogo generacija nakon što su postavljeni njihovi temelji.

Ovo su neka od najpoznatijih zdanja čija je izgradnja trajala više od pet vekova.

Kelnska katedrala (632 godine)

Izgradnja jednog od simbola Nemačke počela je davne 1248. godine, sa ambicioznim planom da postane najveća crkva severno od Alpa.

Radovi su u početku napredovali brzo, ali su u 16. veku gotovo potpuno obustavljeni. Gotički stil izašao je iz mode, broj hodočasnika se smanjio, a samim tim i finansijska sredstva potrebna za nastavak gradnje.

Naredna tri veka katedrala je stajala nedovršena, sa ogromnom građevinskom dizalicom koja je postala prepoznatljiv deo panorame Kelna. Tokom francuske okupacije krajem 18. veka čak je služila i kao konjušnica.

Tek u 19. veku, kada je ponovo oživelo interesovanje za gotiku, radovi su nastavljeni prema originalnim srednjovekovnim nacrtima. Katedrala je konačno završena 1880. godine, čak 632 godine nakon postavljanja kamena temeljca.

Milanska katedrala

Magnific/wirestock

Milanska katedrala (oko 579 godina)

Gradnja čuvene katedrale započela je 1386. godine, dok je većina radova završena tek tokom 20. veka.

Različiti arhitekti, promene političkih vlasti i stalna proširenja učinili su da izgradnja traje gotovo šest vekova.

Danas je to jedna od najvećih gotičkih crkava na svetu.

Katedrala Svetog Jovana Bogoslova

Jedna od najvećih crkava na svetu počela je da se gradi 1892. godine, ali nikada nije potpuno završena.

Promene projekata, nedostatak sredstava i dva svetska rata usporili su radove toliko da se i danas smatra „nedovršenom katedralom“.

Vestminsterska opatija

Magnific/frimufilms

Vestminsterska opatija

Iako se često smatra jednom građevinom, opatija kakvu danas poznajemo nastajala je tokom više od pet vekova.

Prvobitna crkva podignuta je u 11. veku, dok su dogradnje, kapele, tornjevi i završni arhitektonski elementi nastajali sve do 18. veka.

Upravo zbog toga predstavlja jedan od najboljih primera kako su velike građevine nekada evoluirale kroz više istorijskih epoha.

Bazilika Sagrada Familija (više od 140 godina)

Najpoznatije delo Antonija Gaudíja gradi se od 1882. godine.

Iako još nije dostigla granicu od 500 godina, predstavlja jedan od najpoznatijih primera višegeneracijske gradnje. Nakon smrti Gaudija radovi su više puta prekidani, između ostalog tokom građanskog rata u Španiji, a danas se nastavljaju zahvaljujući savremenim tehnologijama i prihodima od turizma.

Zašto su se nekada gradile toliko dugo?

Danas se projekti planiraju u godinama, ali u srednjem veku gradnja velikih crkava i katedrala često je trajala koliko i nekoliko ljudskih života.

Najčešći razlozi bili su: nedostatak novca i donacija; ratovi i političke promene; promena arhitektonskih stilova; razvoj novih građevinskih tehnika; proširivanje prvobitnih planova tokom gradnje.

Mnoge od ovih građevina nikada nisu ni zamišljene kao projekti koji će biti završeni za života njihovih graditelja. Upravo zato danas predstavljaju svojevrsne vremenske kapsule u kojima se mogu pratiti vekovi razvoja arhitekture, umetnosti i tehnologije.

Saznajte sve o dešavanjima u biznisu, budite u toku sa lifestyle temama. PRIJAVITE SE NA NAŠ NEWSLETTER

Izvor: BIZLife

Foto: Dani Rovira, Magnific/wirestock, Magnific/frimufilms

What's your reaction?

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

developed by Premium.rs | Copyright © 2026. bizlife.rs | Sva prava zadržana.