Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    5 saveta kako da smanjimo otpad od hrane tokom praznika

    Donosimo 5 saveta kako možemo sprečiti bacanje hrane.

    Procenjuje se da svake godine u Srbiji baci više od 240 hiljada tona hrane, odnosno 30 do 40 kilograma po stanovniku

    Postoji verovatnoća i da je ovaj broj veći, jer se za razliku od razvijenih zemalja, ostaci hrane u 99 odsto slučajeva ne razdvajaju od ostalog otpada.

    Sve to godišnje ode u otpad, pa je na šteti naš džep koji zbog bacanja hrane trpi, hiljade ljudi koji nemaju hrane da jedu, ali i ekološko zdravlje naše Planete.

    Praznicni dani su uveliko pred vratima, a to može značiti samo jedno – na mnogim stolovima će biti više hrane nego što se može pojesti pa ćemo se na kraju dana pitati šta sa ostacima.

    Osim što je bacanje hrane loše po kućni budžet, loše deluje i na životnu sredinu.

    Nepravilno odložen otpad od hrane oslobađa metan, koji je čak 80 puta štetniji po atmosferu nego ugljen dioksid i jedan je od glavnih uzroka nepovoljnih klimatskih promena.

    Emisija gasova sa efektom staklene bašte koja bi se, primera radi stvorila bacanjem više od 90 kilograma hrane, ekvivalentna je količini struje za jedno domaćinstvo dovoljnoj za 16 dana.

    Većina ljudi veruje da pojedinačno ne mogu učiniti mnogo, ali dovoljno je da svako krene od sebe implementirajući jednostavne promene u svakodnevnom pripremanju jela.

    Evo 5 saveta kako da sprečimo bacanje hrane:

    Pre odlaska u trgovinu s popisom, bitno je proveriti datume utisnute na pakovanima proizvoda. Oznaka „najbolje upotrebiti do“ ne znači da je proizvod pokvaren već da se preporučuje iskoristiti do tog datuma.

    Drugim rečima, siguran je za konzumaciju u nadolazećim danima.

    Jedan od saveta koji će pomoći kućnom budžetu i smanjenju otpada od hrane je odlazak u kupovinu namirnica sa spiskom.

    Prilikom planiranja važno je znati šta želimo pripremati od te količina namirnica koja nam je za to potrebna.

    U velikoj nabavci biramo između različitih opcija, a s ciljem podsticanja brige za životnu sredinu uzimamo proizvode koji dolaze u pakovanjima koje je moguće reciklirati.

    Za kupljene proizvode dugoročno su najbolja opcija platnene vrećice jer su višestruko iskoristive, prenose mediji.

    Neka istraživanja pokazuju da je najčešći razlog bacanja jestivog dela prevelika količina kupljene, odnosno pripremljene hrane.

    Zato je korisno edukovati se se o korišćenju istih namirnica za različite obroke, a nadolazeći praznični dani pravo su vreme da se vidi šta smo naučili.

    Prema podacima NALED-a od pre nekoliko meseci, u Srbiji se godišnje generiše oko dva miliona tona organskog otpada, što je, činjenica, ogromno opterećenje za deponije.

    Samo restorani i hoteli u Srbiji godišnje proizvedu 40.000 tona otpada.

    Važno pravilno razvrstavanje otpada

    Zato su u Naledu pripremili vodič za pravilno upravljanje otpadom od hrane, za restorane i ostale objekte koje pripremaju hranu i dnevno iznose preko 50 obroka, s obzirom na to da 99 odsto otpada od hrane završi na deponiji sa komunalnim otpadom, i kako bi to što bace mogli da iskoriste za nešto drugo.

    Pravilnim generisanjem ovaj otpad možemo da iskoristimo za stvaranje biogasa, nakon toga i proizvodnju električne energiije, prirodnog đubriva, ukazuju stručnjaci.

    U velikom broju razvijenih zemalja otpad od hrane već se koristi za proizvodnju biogasa.

    „Odnesy“ – aplikacija koja sprečava bacanje hrane iz restorana i prodaje višak po NIŽOJ CENI

    Izvor: BIZLife

    Foto: Pixabay, Unsplash

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE