Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Skuplji smo od Nemačke

    Isti proizvod, različita zemlja i potpuno drugačija cena, a skoro po pravilu, u Srbiji uvek viša, piše portal Kamatica, koja je upoređivala identične proizvode u Srbiji i Nemačkoj, gde je prosečna plata četiri puta veća, a neki proizvodi su tri puta jeftiniji nego u Srbiji.

    Upoređujući cene velikih inostranih lanaca uočeno je da su najveće razlike u cenama hrane za bebe starije od četiri meseca. Dok je kod nas, u zavisnosti od vrste hrane, teglica koštala i do 219 dinara, u Nemačkoj je hrana tog istog proizvođača 0,75 centi ili u našoj valuti 90 dinara.

    Dečiji sokovi u Nemačkoj se plaćaju u proseku 0,75 centi (90 dinara), dok su Srbiji na sniženju 149, a redovna cena je čak 179 dinara. Dodatna oprema, poput pumpica, u našim prodavnicama košta 6.000 dinara, dok je isti proizvod u nemačkim radnjama 29,95 evra.

    U robnoj kući koja se bavi prodajom nameštaja i stvari za domaćinstvo, podne obloge za terasu ili baštu srpskog kupca koštaju 3.085 dinara za metar kvadratni, a nemačkog 19,99 evra po metru kvadratnom, ili 2.399 dinara.

    „Jak uvoznički lobi, ogromne marže i država koja ništa ne radi, to su tri osnovna razloga zašto su cene kod nas, u istom lancu prodavnica, veće nego u bogatijim zemljama. Trgovci su se ovde samo uklopili, vide da koliku god cenu stave, sve im prolazi“, rekao je predsednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije Goran Papović za Kamaticu.

    Prema procenama ove organizacije, trgovačke marže kreću se od 40 pa sve do 140 procenata, i ne postoji zdrava konkurencija.

    Prosečna zarada u Srbiji je 426 evra, pokazala je zvanična statistika za mesec maj, dok je u Nemačkoj oko 2.000 evra.

    „Cene se formiraju slobodno, kod nas se koristi maksimalna profitna stopa, a to je u redu i za državu, jer ona tako uzima veći PDV i puni budžet“, naveo je Petar Bogosavljević iz Pokreta za zaštitu potrošača Srbije.

    On dodaje da bi udruženja potrošača možda i mogla nešto da poprave kada bi bila ujedinjena, a neka od njih su, kako kaže, i paradržavne institucije.

    Izvor: N1, FoNet

    Foto: Pixabay

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE