Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Prognoze sa Harvarda: BOLJI smo od Hrvatske, ali GORI od BiH i Albanije

    Srbija će se u narednom periodu razvijati brže od Hrvatske, ali sporije od Bosne i Hercegovine ili Albanije, pokazuju projekcije ekonomskog rasta koje objavljuju stručnjaci uglednog američkog unverziteta Harvard.

    Prema tim prognozama, očekivana prosečna godišnja stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u hrvatskom slučaju bit će jedna od manjih u EU.

    Među zemljama u tranziciji, stopa rasta privrede BiH u narednoj deceniji u proseku će iznositi 4,07 posto godišnje, što je gotovo dvostruko više od Hrvatske koja može očekivati prosečnu godišnju stopu rasta od samo 2,16 posto, dok će ta stopa u Albaniji iznositi 3,38 posto.

    I dok se u slučaju BiH i Albanije očekivana brža dinamika rasta može najpre pripisati njihovoj nerazvijenosti, pa time i nižoj osnovici s koje kreću i kod koje se svaki rast ekonomske aktivnosti više i bolje odražava na ukupne podatke, kod drugih zemalja to uglavnom nije slučaj.

    A njih ni u tranzicijskom klubu ne nedostaje. Tako, primera radi, stručnjaci Harvarda očekuju da će prosečna godišnja stopa rasta BDP Slovačke do 2028. godine iznositi 3,28 posto, Poljske 3,19 posto, Rumunije 3,03 posto, a Srbije 2,9 posto.

    Slovenija će u proseku rasti 2,35 posto, Severna Makedonija 2,26 posto, a Češka 2,19 posto na godišnjem nivou.

    Baltičke zemlje – Litvanija, Letonija i Estonija – sve redom bi trebalo da ostvaruju prosečne stope rasta BDP između tri i četiri posto godišnje.

    U narednom periodu, među evropskim zemljama u tranziciji, za Mađarsku i Bugarsku se očekuje prosečan godišnji rast od 2,06 posto, pokazuju prognoze stručnjaka s Harvarda.

    „Zemlje koje su diverzifikovale proizvodnju u složenije sektore, poput Vijetnama i Kine, najbrže će se razvijati u nadolazećoj deceniji“, ocenjuju na uglednom američkom unverzutetu.

    Osim Vijetnama i Kine, među zemlje koje će se najbrže razvijati stručnjaci Harvarda ubrajaju i istočnoafričke države – Ugandu, Tanzaniju i Keniju, Etiopiju, Egipat, Mjanmar, Kambodžu, Tajland, Maleziju i Indoneziju.

    Većina njih ostvarivaće stope rasta BDP od barem šest posto godišnje, što će im omogućiti da postanu, a neke od njih to već i jesu, dinamična tržišta u razvoju.

    Naravno, zasluge za tako brz razvoj i ovde delom leže u nerazvijenosti tih zemalja, ali i dobar deo zasluga, ističu na Harvardu, leži i u diverzifikaciji ekonomske aktivnosti i u razvoju proizvoda koji se baziraju na novim tehnologijama i imaju veći udeo dodate vrednosti.

    Izvor: Index

    Foto: Pixabay

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE