Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    PKS: Ukidanje kvota u EU loše uticalo na industriju šećera u Srbiji i regionu

    Posle ukidanja poljoprivrednih kvota na šećer u Evropskoj uniji 2017. godine došlo je do hiperprodukcije ove strateški važne prehrambene sirovine u zemljama članicama Unije ali se negativno odrazilo na domaću i regionalnu industriju šećera, rečeno je na skupu u Privrednoj komori Srbije.

    Na predstavljanju rezultata studije „Sektorska analiza grane šećera u Srbiji“ sekretar Udruženja za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju PKS Aleksandar Bogunović istakao je da industrija šećera u Srbiji i regionu godinama unazad beleži negativan trend.

    „Od ukidanja kvota u EU nastala je hiperprodukcija šećera. Velike količine šećera dovele su do pada cene gotovog proizvoda što je u velikoj meri uticalo i na poziciju ne samo naše industrije već i u okruženju“, rekao je Bogunović.

    Preporuke za oporavak industrije

    On je kazao da su preporuke da se zadrži postojeća carinska stopa na uvoz šećera, da se omogući dugoročni zakup državnog zemljišta, a kao jedna od indirektnih mera predlaže se podrška proizvođačima pri izgradnji sistema za navodnjavanje površina pod šećernom repom.

    „Takođe, proizvođačima šećerne repe bi pomogle direktno ciljane subvencije, rešavanje pitanja u oblasti primene posebnih pesticida i formiranje fonda podrške kako bi mogli da ispune uslove iz Poglavlja 27 za pristupanje Srbije EU“, objasnio je Bogunović.

    Obuka lokalnih proizvođača, udruživanje i novi modeli osiguranja useva, takođe mogu doprineti boljem stanju u industriji šećera, rečeno je na skupu.

    Direktor kompanije Helenik šugar (Hellenic Sugar) Petros Gemintzis naveo je da se smanjuju površine pod šećernom repom kao i izvoz šećera.

    „Problem je što je cena šećera niska i ima negativan trend, a troškovi rastu. Tražimo rešenja, pogotovo kada pričamo o zelenoj energiji i očuvanju životne sredine“, rekao je Gemintzis.

    Od 16 šećerana Srbija „spala“ na 4

    Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Dragan Lončar podsetio je da od 16 šećerana u Srbiji, koliko ih je bilo 2000. godine, rade četiri.

    „Od 2016. do 2020. godine domaći proizvođači šećera su u državni budžet po različitim osnovama uplatili 315,8 miliona evra. Svaki dinar od prodatog šećera u maloprodaji kreira dodatna četiri dinara u BDP-u“, istakao je Lončar.

    On je ukazao da se beleži godišnje smanjenje površina zasejanih pod šećernom repom od sedam odsto, a prinosa za tri procenta, kao i da je proizvodnja šećera svake godine manja za prosečno 14 odsto dok se u EU beleži trend povećanja površina pod šećernom repom od oko četiri procenta svake godine.

    „Evropa i region beleže trend zatvaranja šećerana proteklih decenija što ilustruju podaci da od nekadašnjih 147 fabrika u Evropi i regionu, sada radi 99“, rekao je Lončar.

    Izvor: Beta

    Foto: Pixabay

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE