Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Naučni novinar za BIZLife o tome kako ekspres lonac štedi struju, a i novac

    U jeku poskupljenja struje ali i drugih potrepština, svakodnevno stižu i saveti za štednju. A kako ekspres lonac tu može pomoći?

    Kada je reč o uštedama struje, i tome kako smanjiti potrošnju, mnogi se pitaju kako mogu doprineti tome budući da se ipak mora kuvati, prati veš, sudovi…

    Jedan od predloga za smanjenje potrošnje tokom kuvanja može biti korišćenje ekspres lonca i procene su da se vreme kuvanja u njemu i utrošena električna energija smanjuju za dva do tri puta.

    A kako se ostvaruju te uštede i kako ekspres lonac funkcioniše i po čemu se razlikuje od običnog lonca ili šerpe za BIZLife objašnjava naučni novinar i fizičar Slobodan Bubnjević.

    Takođe pojašnjava i kako se kuvanjem u njemu može uštedeti.

    U čemu je tajna kuvanja u ekspres loncu?

    “Retki su kućni uređaji i predmeti iz svakodnevnog života gde se može uživo videti toliko lekcija iz fizike kao što je to slučaj sa ekspres loncem. Važno je da  razumemo osnove oblasti koja se naziva termodinamika, a koja je rastumačila mnoge pojave pri kuvanju koje inače razumemo iskustveno”, objašnjava naš sagovornik.

    Slobodan Bubnjević

    Slobodan Bubnjević

    Pri „običnom“ kuvanju voda će dostići 100 stepeni Celzijusa, ali nakon toga njena temperatura neće rasti.

    “To znamo jer iznad ove kritične temperature pri normalnom pritisku voda prelazi u gasovitu fazu i temperatura joj dalje ne raste. Zato sasvim nezavisno od temperature ringle, voda u šerpi nema veću temperaturu od 100 stepeni i jelo će se mnogo sporije spremati nego kad ga, na primer, direktno izlažete plamenu i većoj temperaturi”, navodi.

    Ekspres lonac je sistem sa konstantnom zapreminom gde se zahvaljujući podizanju pritiska obezbeđuje da se promeni tačka ključanja vode i hrana kuva na višoj temperaturi.

    Ono što ekspres-lonac čini “ekspres” posuđem je to što može hermetički da se zatvori, tako da se zapremina ne menja tokom kuvanja.

    Šta kaže fizika?

    Pri opisivanju idealnog gasa, fizičari koriste jednu formulu koja povezuje pritisak, zapreminu i temperaturu. Ona glasi p*V=konstanta*T, odnosno kaže da je proizvod pritiska i zapremine srazmeran temperaturi.

    Da bi u nekom sistemu zapremina bila konstantna, to je lako tehnički izvesti – da biste imali uvek istu zapreminu, samo treba da potpuno, hermetički zatvorite sistem u jednu posudu.

    Kuvanje, ekspres lonac

    Kuvanje, ekspres lonac

    Tada su pritisak i temperatura direktno srazmerni i ako govorimo o šerpi u njoj će rasti pritisak onako kako šporet greje i podiže temperaturu šerpe.

    Tako, sistem u posudi ne menja zapreminu jer smo posudu hermetički zatvorili i u njoj raste pritisak.

    Ovaj efekat nije moguće postići ako samo poklopite običnu šerpu, jer poklopac nije fiksiran i para će izlaziti van posude, i jelo će iskipeti.

    U hermetički zatvorenom sistemu, gde se zapremina ne menja, nema druge mogućnosti osim da pritisak poraste.

    Pošto sa porastom pritiska podiže i temperatura ključanja vode, ovakav sistem omogućava kuvanje na višoj temperaturi.

    Ono je brže i tom prilikom toplota se efikasnije, direktno prenosi. Ovakva šerpa štedi struju kad je hermetički zatvorena, jer obezbeđuje da se kuvanje za isti efekat traje kraće i potroši manje kilovatsati.

    Za ekspres lonac je važno da može da se hermetički zatvori.

    Ipak treba obratiti pažnju i na gumu kojom se poklopac zatvara.

    Ako je ona loša, ne samo da lonac neće “raditi” već kuvanje može biti i rizično jer lonac može da „eksplodira“, odnosno otvori se kad je u njemu visok pritisak.

    cene struje

    Struja, brojilo

    Da li onda ekspres lonac može umanjiti račun za struju?

    Kada je reč o tome da li ekspres lonac više štedi vreme ili novac odnosno energiju, Bunjević kaže da sistem omogućava kuvanje koje kraće traje, pa samim tim i štedi vreme.

    To znači i uštedu novca- jer jasno je: što kraće kuvate, manje struje trošite.

    Ipak, treba imati u vidu da ovo posuđe nije jeftino i da je ipak potreban najpe veći izdatak da bismo kasnije mogli da ostvarimo uštede.

    Kratko podsećanje kako je nastao ekspres lonac

    Francuski fizičar Deni Papen, jedan od očeva parne mašine, konstruisao je prvi ekspres lonac 1679. godine, pa se ova posuda naziva i Papenov lonac.

    Prvi koji je proizvodio ekspres lonce je bio Georg Gutbrod iz Štutgarta koji je pravio ekspres lonce od livenog gvožđa od 1864. godine.

    Prvi ekspres lonac koji se mogao koristiti za kućne potrebe napravio je Nemac Alfred Višler 1938. godine, nakon čega je počela masovna proizvodnja u Americi i Evropi.

    U široku upotrebu u domaćinstvima ekspres lonac ulazi tek nakon Drugog svetskog rata.

    Izvor: BIZLife/Jelena Andrić

    Foto: Pixabay/Bojan Džodan/Institut za fiziku

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE