Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Komunikacija kao komponenta poslovnog uspeha

    Piše: Luica Radivojević,  Senior HR konsultant, Atria Group

    U kontekstu poslovnog uspeha komunikacija zauzima veoma važno mesto. U kojoj meri su vam razvijene veštine da komunicirate sa različitim sagovornicima i da pri tome ostvarite svoje ciljeve, uticaće na vaše poslovne rezultate i napredak u karijeri. Danas se povećao broj radnih mesta koja na prvi pogled ne zahtevaju u preteranoj meri razvijene komunikacijske veštine. Govorimo, pre svega, o IT industriji. Kada se malo dublje zađe u opis radnog mesta jednog programera i kada profesionalci zaposleni na ovim pozicijama bolje razumeju profil svoje pozicije, i te kako se neće složiti da veštine komunikacije nisu veoma važne za uspeh i napredovanje. Svaki programer koji namerava da se razvija, pored tehničkog znanja, potrebno je da razvija i socijalne veštine. Niko nije sve vreme ispred računara i bez kontakta sa klijentom ili kolegama.

    Gde je greška?

    Greška se javlja kada počnemo od kraja, a ne od početka. Ako krenete sa razmišljanjem da razvijete svoje kompetencije kada je komunikacija u pitanju a da u to ne uključite pojam emocionalne inteligencije ‒ pravite grešku. Zašto? Zato što razvoj emocionalne inteligencije uključuje komponente koje su osnova da budete ne samo vrhunski komunikator već i vrhunski lider i profesionalac. To je početna tačka zato što vam omogućava da postanete svesni sebe, svojih emocija, svog ponašanja. Mi smo retko svesni onoga što radimo, a pogotovu onoga kako to radimo. Da bismo mogli da odgovorimo adekvatno u nekim situacijama, potrebno je da razvijemo mogućnost i veštinu da budemo svesni svojih postupaka. U ovom osvešćivanju mnogo mogu da nam pomognu upitnici „360 stepeni” ili u slučaju javnog govora i prezentovanja video i audio zapisi. Kada postanemo svesni onoga šta i kako radimo, možemo razmišljati u pravcu da nešto menjamo.

    Na šta staviti akcenat?

    Šta ćete nekome reći ‒ manje je važno od onoga kako ćete to uraditi. Ovde se pravi velika razlika koju ljudi teško shvataju. Sadržaj onoga što govorimo vrši uticaj na našeg sagovornika otprilike samo oko sedam odsto, a način na koji ćemo to uraditi utiče čak 93 odsto, od čega govor tela utiče 55 odsto, a glas 38 odsto. To ne znači da možete da govorite bilo šta ako odlično upotrebljavate govor tela i glas i da će vaši sagovornici biti očarani vašom pričom. To samo znači da ćete mnogo više biti uticajni ako na pravi način koristite neverbalnu komunikaciju.

    Na treninzima gde se razvijaju kompetencije komunikacije, učesnici, pa i treneri, često mnogo pažnje obraćaju na razumevanje različitih komunikacijskih stilova i trikova kojima mogu da se posluže kako bi brže i lakše ostvarili uticaj. Ono čemu se malo posvećuje pažnja jeste razvijanje veština neverbalne komunikacije. Mnogi idejno znaju da je neverbalna komunikacija veoma važna, ali tek pošto prođu određene praktične vežbe na našim treninzima u kompaniji Atria Group, toga postanu zaista svesni.

    Razvijanje komunikacijskih veština zahteva da često izađete iz zone komfora i da pokažete neka ponašanja na koja niste do sada navikli. Na primer, da pokažete empatiju u većoj meri nego što ste navikli, da ispoljite veći šarm, da budete mnogo više razigrani ili pak da budete mnogo više smireni, možda precizniji, oštriji.

    Ljudi se pitaju u kojoj meri je potrebno da se prilagođavaju drugima i da li tako gube sebe. Ako bi vas pitali u kojoj meri gubite sebe ako sa ljudima koji ne znaju vaš jezik komunicirate njihovim jezikom, šta biste rekli? Čovek gubi sebe u onoj meri u kojoj ne poznaje sebe i ne vlada sobom. Ako ste svesni svojih snaga i slabosti i ako znate šta želite da postignete, prilagođavanjem sagovorniku nikako ne gubite sebe, već pokazujete zdravu fleksibilnost u odnosima sa ljudima. Fleksibilnost u komunikaciji znači moć da se prilagodite onda kada procenite da je korisno za vas, a ne da se prilagođavate ili ne prilagođavate zato što ne umete ili ne možete drugačije.

    Čim nešto spada u domen veštine, to znači da nije dato niti fiksirano, već da možemo u tome da budemo bolji ili lošiji. Primere toga možete da vidite svuda oko sebe. Izbor je na nama. Šta vi birate?

    Izvor: BIZLife magazin

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE