Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Deloitte: Veliko dvogodišnje istraživanje otkrilo najveće rizike za finansijske institucije

    Dvogodišnje istraživanje kompanije Deloitte o stanju upravljanja rizicima u globalnom sektoru finansijskih usluga pokazuje da sa smanjenjem ekonomske aktivnosti i porastom nezaposlenosti, kreditni rizik postaje glavni prioritet programa upravljanja rizicima.

    Dvadeset odsto ispitanih direktora upravljanja rizicima u finansijskim institucijama izdvojilo je pre svega kreditni rizik kao rizik čiji će značaj za njihovo poslovanje rasti tokom sledeće dve godine, iz 16 različitih kategorija rizika. Reč je o snažnom porastu u odnosu na tri odsto ispitanika iz 2018.godine, navodi se u saopštenju kompanije.

    Osim toga, 62 odsto izvršnih direktora koji su učestvovali u Deloitte-ovom istraživanju izjavilo je da će merenje kreditnog rizika biti izuzetno ili veoma važan prioritet za njihove institucije u naredne dve godine.

    Upravljanje kreditnim rizikom je način za ublažavanje gubitaka određivanjem koji potencijalni klijenti sa sobom nose preveliki nivo rizika, viši od predefinisanog nivoa tolerancije u bilo kojem trenutku.

    Oblasti koje viši rukovodioci smatraju posebno izazovnim za njihove institucije su vrednovanje kolaterala, komercijalni krediti, poslovne nekretnine, neobezbeđeni krediti, kreditiranje već zaduženih klijenata i kreditiranje srednjih preduzeća, navodi se u saopštenju.

    „Finansijske institucije suočavaju se sa više rizika iz više izvora nego ikad ranije“, kaže Miroslava Gaćeša, direktorka u Sektoru za upravljanje rizicima. Pandemija COVID-19 promenila je okruženje upravljanja rizicima i donela neverovatne nove izazove za finansijske institucije – dovedena je u pitanje i stavljena na probu otpornost na pritiske svega što je povezano sa rizicima, dodala je predstavnica kompanije.

    Napomenula je da 66 odsto ispitanih izvršnih direktora banaka smatra kako će pogoršanje kreditnog kvaliteta biti jedan od tri makrotrenda sa velikim uticajem u sledeće dve godine.

    „Brzi ekonomski pad, kombinovan sa naglim promenama u ponašanju potrošača i poslovnih kompanija, može dovesti do toga da sistemi, programi i modeli zasnovani na podacima iz perioda pre pandemije COVID-19 možda više neće tačno odražavati stvarnost nakon pandemije COVID-19“, rekla je Miroslava.

    Institucijama će biti potrebno snažno upravljanje rizicima uz istovremenu agilnost i spremnost da redefinišu svoje tradicionalne pristupe u radikalno izmenjenom poslovnom okruženju, ističe.

    Dvanaesto izdanje Deloitte-ovog dvogodišnjeg istraživanja pod nazivom „Pokretna meta: Redefinisanje rizika i otpornosti u vremenima trajne neizvesnosti“ prikupilo je stavove direktora za rizike ili njihovih kolega u 57 finansijskih institucija širom sveta, uključujući banke, društva za upravljanje investicijama i osiguravače od marta do septembra prošle godine.

    Vrednost ukupne aktive svih anketiranih institucija iznosi 27,2 biliona dolara, dok institucije koje pružaju usluge upravljanja imovinom upravljaju imovinom u ukupnom iznosu od 16,1 biliona dolara.

    Iako su gotovo svi ispitanici svoje institucije ocenili kao izuzetno ili vrlo efikasne u upravljanju finansijskim rizicima (jedini izuzetak je kreditni rizik), ta cifra je pala na 65 odsto za nefinansijske rizike, što je oblast koja može imati dalekosežne efekte na finansije i reputaciju institucija.

    Ovaj procenat je bio još niži za određene vrste i aspekte nefinansijskih rizika kao što su ponašanje i kultura (55 odsto), geopolitički faktori (42 odsto) i kvalitet podataka (26 osto).

    Samo 61 odsto ispitanika veruje da su njihove institucije izuzetno ili vrlo efikasne u upravljanju rizicima sajber sigurnosti, a 87 procenata ispitanika je izjavilo da će poboljšanje njihove sposobnosti da upravljaju rizicima sajber sigurnosti biti izuzetno ili veoma važan prioritet u naredne dve godine.

    S obzirom na sve veću zabrinutost zbog klimatskih rizika, 38 odsto ispitanika je zabrinutost zbog ekoloških, socijalnih i upravljačkih rizika istaklo kao jednu od tri vrste rizika, uz kreditni rizik i rizike sajber sigurnosti, čiji će značaj za njihove institucije najviše rasti u naredne dve godine.

    To je kumulativno veći procenat nego za bilo koju drugu vrstu rizika, a opet samo 33 odsto izvršnih direktora veruje da njihove institucije upravljaju ovim rizikom izuzetno ili vrlo efikasno.

    Većina institucija prepoznaje potrebu da učini više na poboljšanju upravljanja podacima, a 69 odso ispitanika je reklo da će povećanje kvaliteta, dostupnosti i pravovremenosti podataka o rizicima biti izuzetno ili veoma važan prioritet za njihovu instituciju u naredne dve godine.

    Samo 26 odsto ispitanika veruje da su njihove institucije izuzetno ili vrlo efikasne u upravljanju kvalitetom podataka, dok samo osam procenata veruje da su njihove institucije efikasne u korišćenju i upravljanju nestrukturiranim podacima.

    Institucije su pod pritiskom zbog približavanja datuma prestanka objava LIBOR stopa (u većini slučajeva kraj 2021. godine).

    Prema izveštaju, finansijske institucije „su možda potcenile koliki posao treba da obave i savetuje im se da se pripreme za tranziciju“.

    Samo 24 odsto ispitanika smatra da su ažuriranja i razvoj tehnologije / aplikacija izuzetno ili vrlo zahtevni, dok 22 odsto njih razmišlja o ažuriranju i razvoju procesa i kontrola na ovaj način.

    Inače, 45 odsto ispitanika očekuje povećanje godišnje potrošnje u svojim organizacijama na upravljanje rizicima u naredne dve godine. Međutim, u izveštaju se ističe da će pritisak na prihode verovatno povećati napore za „smanjenje stalnog povećanja rashoda za upravljanje rizicima“.

    Tako je 50 odsto ispitanika izjavilo da će tehnološki alati orijentisani na efikasnost biti izuzetno ili veoma važan prioritet za njihove institucije u naredne dve godine. Prema istraživanjima  poslednjih godina, institucije još nisu uvele ove tehnologije.

    Najčešće se koristi cloud tehnologija (46 odsto), a manji broj institucija izjavio je da koristi robotsku automatizaciju procesa (29 odsto), mašinsko učenje (27 odsto) ili kognitivnu analitiku (13 odsto).

    „Postoji pet stvari koje finansijske institucije svih vrsta pokušavaju da shvate kada je reč o upravljanju rizicima: izazovi u vezi sa upravljanjem talentima, rad na daljinu, zaštita podataka, prelazak na digitalno poslovanje i sigurnost sistema i programa“, navodi Miroslava.

    Objašnjava da je liderima upravljanja rizicima potrebna fleksibilnost da brzo odgovore na nestabilne ekonomske uslove i promene poslovne prakse, dok istovremeno prate koje promene su privremeni odgovor na pandemiju, a koje će postati dugoročne.

    Ne sećamo se tako velikih izazova u nedavnoj prošlosti, posebno tako neizvesnih i dinamičnih u smislu jačine i obuhvatnosti, dodaje.

    Izvor: BIZLife

    Foto: Pixabay

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE