Da li se nekada radilo bolje? Šta smo izgubili prelaskom iz kancelarija devedesetih u digitalno doba

Danas možemo da radimo od kuće, komuniciramo sa kolegama na drugom kraju sveta i uz pomoć veštačke inteligencije završavamo zadatke za koje je nekada bilo potrebno mnogo više vremena. Ipak, savremeni način rada doneo je i neke probleme koje prethodne generacije nisu poznavale u istoj meri. Stalna dostupnost, brojne digitalne distrakcije i sve nejasnija granica između poslovnog i privatnog života pokreću pitanje: da li je u nekim aspektima posao bio bolji devedesetih?

Ovim pitanjem bavi se Tomas Čamoro-Premuzić, profesor organizacione psihologije na Univerzitetskom koledžu u Londonu (UCL) i Univerzitetu Kolumbija, u analizi objavljenoj na portalu Fast Company. Njegov zaključak nije da je nekadašnje radno okruženje bilo idealno, već da je razvoj tehnologije doneo i prednosti i gubitke.

Šta je bilo bolje devedesetih?

Pre tri decenije posao se uglavnom obavljao u kancelariji. Faks uređaji, pejdžeri i spore internet veze bili su deo svakodnevice, dok se završetkom radnog vremena uglavnom završavala i komunikacija sa kolegama.

Prema autoru, četiri stvari posebno izdvajaju tadašnji način rada:

1. Više neposredne komunikacije. Razgovori licem u lice, spontani susreti i lično upoznavanje kolega imali su veću ulogu u izgradnji poslovnih odnosa.

2. Manje digitalnih distrakcija. Bez neprekidnih obaveštenja i društvenih mreža, bilo je lakše posvetiti se jednom zadatku i održati koncentraciju.

3. Više oslanjanja na sopstveno znanje. Zaposleni su se više oslanjali na pamćenje, analitičko razmišljanje i kreativnost, bez algoritama i veštačke inteligencije koji danas preuzimaju deo kognitivnih zadataka.

4. Jasnija granica između posla i privatnog života. Odlazak iz kancelarije uglavnom je značio i završetak radnog dana. Nije postojalo očekivanje da zaposleni budu dostupni u svakom trenutku.

Šta je danas bolje nego nekada?

Ipak, devedesete nisu bile jednostavnije za svakoga. Radno vreme i mesto rada bili su manje fleksibilni, hijerarhija izraženija, a pristup informacijama i poslovnim prilikama znatno ograničeniji.

Savremeno radno okruženje donelo je četiri važne promene:

Veća fleksibilnost: Rad na daljinu i hibridni modeli omogućili su zaposlenima veću slobodu u organizaciji vremena i mesta rada.

Manje krute hijerarhije: Zaposleni danas imaju više prostora da iznesu mišljenje, ospore odluke i utiču na način organizacije posla.

Lakši pristup znanju: Informacije i stručna znanja dostupniji su nego ikada, a AI dodatno ubrzava učenje i rešavanje problema.

Više mogućnosti za uključivanje: Geografske prepreke manje ograničavaju saradnju, a poslovne prilike dostupnije su ljudima iz različitih sredina.

Da li smo zbog toga zadovoljniji poslom?

Zanimljiv deo ove analize odnosi se na paradoks savremenog rada. Devedesetih je bilo manje slobode u izboru mesta i vremena rada, ali i više slobode od posla kada se radni dan završi.

Danas tehnologija uklanja brojne zamorne zadatke, ali istovremeno otežava isključivanje iz poslovnih obaveza, održavanje koncentracije i odvajanje profesionalnog identiteta od privatnog života.

Autor se poziva i na podatke o angažovanosti zaposlenih koji pokazuju da se njeni nivoi tokom godina nisu značajno menjali. Drugim rečima, bolje tehnologije i drugačiji uslovi rada ne znače automatski i veće zadovoljstvo zaposlenih.

Možda se zato ne radi o tome da li je nekada bilo bolje ili gore, već o tome kako da sačuvamo ono što je u starom načinu rada funkcionisalo, a istovremeno iskoristimo prednosti savremenog poslovnog okruženja.

Saznajte sve o dešavanjima u biznisu, budite u toku sa lifestyle temama. PRIJAVITE SE NA NAŠ NEWSLETTER

Izvor: BIZLife

What's your reaction?

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

developed by Premium.rs | Copyright © 2026. bizlife.rs | Sva prava zadržana.