Hrvati pripremaju još veći projekat od Pelješkog mosta: Ulaganja 2,8 mlrd. €

10/08/2022 | 19:21

Hrvati pripremaju još veći projekat od Pelješkog mosta: Ulaganja 2,8 mlrd. €

U Hrvatskoj još nisu stigli da se nauživaju veličini Pelješkog mosta, a u pripremi je još veći i skuplji projekat – obnova železničke pruge i izgradnja dodatnog koloseka od Zagreba do Rijeke.

Ljubljanski dnevni list Delo navodi kako će do 2035. godine Hrvati u infrastrukturu železnice ukupno uložiti 2,8 milijardi evra.

U tekstu pod naslovom „S novom železnicom takmičiće se sa Koprom” list opisuje do detalja svaku fazu projekta koji „na izuzetno zahtevnom terenu dugom 120 kilometara do mora” uključuje izgradnju 21 mosta i 19 tunela od kojih će se najduži kroz brdo Kapela protezati na 14,5 kilometara.

Navodi se i kako HŽ Infrastruktura očekuje da će se za projekat povući 85 odsto nepovratnih sredstava iz fondova EU dok, na primer, Slovenija za svoje projekte takvog tipa povlači oko pedeset odsto nepovratnih sredstava.

Pruga (Pixabay)

Problem je i što se poprilično kasni s obnovom brojnih železničkih deonica kojima je ona nužna, delom i zbog izrade projektne dokumentacije i prostornih nacrta, no i HŽ Infrastruktura se suočava s problemima ponavljanja konkursa na deonici Hrvatski Leskovac – Karlovac.

Za Delo su iz HŽ Infrastrukture potvrdili kako se ove jeseni kreću u realizaciju projekta koji predviđa temeljnu rekonstrukciju postojeće pruge te postavljanje i drugog koloseka od Hrvatskog Leskovca do riječkog pristaništa, a za što će se povući EU sredstva iz operativnog programa kohezije i konkurentnosti.

Iz HŽ Infrastrukture slovenačkom mediju su potvrdili i kako su u pripremi idejna rešenja i stručni temelji za deonice Karlovac – Oštarija i Oštarija – Škrljevo.

Kako Hrvatskoj polazi za rukom da dobije tolika sredstva iz EU?

Na pitanje kako to da Hrvatskoj polazi za rukom da povuče tako velika sredstva za infrastrukturu, znatno veća nego Sloveniji, šef sektora za investicije u železnici pri Direkciji RS infrastrukture Dejan Jurkovič je odgovorio kako su očito u pitanju državne strategije i da se Hrvatska očito odlučila dati prednost strateškoj saobraćajnoj infrastrukturi.

Slovenija je, navodi se, ukupno u dve godine uložila u saobraćajnu infrastrukturu 683 miliona evra, zbog čega je dobila 334 miliona nepovratnih evropskih sredstava, dok je za važnu deonicu od Divače do Kopra dobila tek četvrtinu od traženih milijardu evra te se računa i na dodatnu pomoć, prenosi Poslovni dnevnik.

Mada i Slovenija do 2035. ima u planu značajnu nadogradnju železničke mreže, ali i poboljšanje postojeće u svrhu ubrzanja putničkog prometa, ističe se kako će hrvatski projekat značajno podići vrednost rečke luke koja će se modernomm prugom tako prikačiti na razgranatu mreže evropske železničke infrastrukture.

Železnica (Pixabay)

357 miliona evra za Pelješki most

Pelješki most, koji je nedavno svečano otvoren, povezuje jug Hrvatske s ostatkom države. U pitanju je najveći hrvatski infrastrukturni projekat finansiran iz fondova EU s bespovratnih 357 miliona evra (85 posto troškova).

Celokupna čelično-betonska konstrukcija mosta ispod i iznad vode zajedno teška je kao 30 Ajfelovih kula. Na njemu je tokom izgradnje radilo nekoliko vlada, pišu hrvatski mediji. Kako prenose, ovaj most otvara se nakon deset godina planiranja i četiri godine izgradnje.

Zašto otvaramo most kojemu još nedostaje 7 kilometara ceste – sav promet s mosta prolazit će kroz Ston. Zašto smo odlučili potrošiti nemalu svotu novca na ceremoniju otvaranja? Ne bi li neka skromnija ceremonija bila primjerenija ovim nesigurnim vremenima? Što vi mislite? 2/2 pic.twitter.com/AzlCy2qB35

— Domagoj Hajdukovic (@dhajdukovic) July 26, 2022

Prelazi preko mora širine 2.140 metara, dužine 2.404 metra, s plovidbenim profilom ispod mosta 200 puta 55 metara, a glavni i odgovorni projektant bio mu je Marjan Pipenbaher.