Šoping

Pet psiholoških trikova zbog kojih kupujemo i ono što nam ne treba: Kako trgovci koriste naše slabosti pred Crni petak

Odbrojavanje do kraja popusta, poruka da je ostalo još samo nekoliko komada i precrtana cena koja sugeriše ogromnu uštedu nisu slučajni detalji u prodajnoj strategiji. Iza njih se kriju psihološki mehanizmi koji utiču na naše odluke, često pre nego što stignemo da razmislimo da li nam proizvod zaista treba.

Kako se približava Crni petak i sezona praznične kupovine, trgovci pojačavaju promocije, a potrošači se suočavaju sa sve većim brojem ponuda koje podstiču impulsivnu potrošnju. Međutim, razlog zbog kojeg kupujemo nije uvek racionalna procena cene i kvaliteta. Često je mnogo važnije kako nam je ponuda predstavljena.

O tome piše David Robson u magazinu New Scientist, oslanjajući se na knjigu Influenced: The Science of Why We Buy autora Arona Etkinsona-Tola (Aarron Atkinson-Toal), docenta marketinga na Univerzitetu Daram u Velikoj Britaniji. Knjiga, objavljena u novembru 2026. godine, objašnjava kako trgovci koriste saznanja iz psihologije i bihejvioralne ekonomije da bi uticali na potrošačke odluke.

Jedan od ključnih pojmova je kognitivna prečica – način na koji mozak brzo procenjuje situaciju bez detaljnog razmatranja svih informacija. Psiholog i nobelovac Danijel Kaneman ovaj način razmišljanja opisao je kao Sistem 1: brzo, intuitivno i automatsko odlučivanje. Nasuprot njemu, Sistem 2 predstavlja sporije, svesno i analitičko razmišljanje.

Problem nastaje kada se odluke o novcu donose pod pritiskom vremena, emocija ili marketinških poruka. Tada intuicija često preuzima kontrolu, a racionalna procena ostaje po strani.

Vremenski pritisak: Kupite odmah ili propustite priliku

„Ponuda važi još 15 minuta“, „Popust ističe večeras“ ili odbrojavanje na sajtu koji pokazuje koliko je vremena ostalo do kraja akcije – sve su to načini da se kupac navede na bržu odluku.

Kada nemamo dovoljno vremena za razmišljanje, skloniji smo da se oslonimo na intuiciju umesto da proverimo da li je kupovina zaista isplativa. U takvim okolnostima strah od propuštanja dobre prilike može da bude jači od svesti o tome koliko zapravo trošimo.

Zamislimo telefon koji je snižen sa 1.000 na 800 funti. U prvi mah fokusiramo se na uštedu od 200 funti. Međutim, ako imamo vremena da razmislimo, možda ćemo shvatiti da je 800 funti i dalje previše za uređaj koji se od prethodnog modela razlikuje samo u nekoliko detalja.

Digitalni prodavci koriste i tajmere u korpi za kupovinu kako bi dodatno ubrzali odluku. Cilj je da kupac ne stigne da se predomisli ili uporedi ponudu sa konkurencijom.

Efekat oskudice: Ako je ostalo samo nekoliko komada, mora da je vredno

„Još samo dva komada na stanju“, „Velika potražnja“ ili „Ovaj proizvod trenutno gleda 27 ljudi“ – poruke su koje stvaraju osećaj da bi proizvod mogao da nestane pre nego što donesemo odluku.

Psihologija iza ovog mehanizma prilično je jednostavna: ono što je teško dostupno često doživljavamo kao vrednije. Oskudicu povezujemo sa poželjnošću, pa proizvod može da nam postane privlačniji samo zato što ga navodno nema dovoljno.

Jedan od poznatijih eksperimenata na ovu temu sproveo je psiholog Stiven Voršel sa saradnicima. Učesnici su ocenjivali iste kekse, ali su se količine u teglama razlikovale. Kada su videli samo dva keksa, ocenjivali su ih kao poželjnije nego kada ih je bilo deset. Efekat je bio još izraženiji kada im je rečeno da su keksi nestajali zbog velike potražnje drugih učesnika.

Isti princip danas se primenjuje u internet prodavnicama, ali i u fizičkim radnjama. Kada nam se učini da nešto izmiče, spremniji smo da kupimo bez dodatnog proveravanja.

Efekat sidra: Prva cena određuje koliko ćemo kasnije biti spremni da platimo

Zašto prodavnice često prvo prikazuju najskuplji proizvod, a tek onda jeftinije alternative? Jedan od razloga je efekat sidra, psihološki mehanizam zbog kojeg se previše oslanjamo na prvu informaciju koju dobijemo.

Ako nam se najpre predstavi telefon od 1.500 evra, model od 900 evra može da deluje kao razumna kupovina. Međutim, da smo prvo videli telefon od 500 evra, na isti model od 900 evra možda bismo gledali kao na preskupu opciju.

Efekat sidra proučavali su Danijel Kaneman i Amos Tverski, a jedan od njihovih eksperimenata pokazao je koliko slučajan broj može da utiče na procene ljudi. Učesnici su okretali točak sreće sa brojevima od nula do 100, a zatim procenjivali koliki procenat afričkih zemalja pripada Ujedinjenim nacijama. Broj koji bi prethodno dobili na točku uticao je na njihove procene, iako nije imao nikakve veze sa pitanjem.

U trgovini se isti princip koristi kroz precrtane cene, prikazivanje najskupljeg modela kao referentne tačke ili predstavljanje popusta u odnosu na prethodnu cenu. Ono što prvo vidimo često postaje merilo za sve što sledi.

Trenutno zadovoljstvo: Kupujemo zbog osećaja koji želimo sada, a ne zbog onoga što nam treba sutra

Kupovina novog telefona, torbe ili patika može da donese trenutno uzbuđenje. Međutim, kada se taj osećaj izgubi, ostaje račun i pitanje da li nam je proizvod zaista bio potreban.

Psiholozi ovaj fenomen povezuju sa vremenskim diskontovanjem (temporal discounting) – sklonošću da veću vrednost pridajemo nagradi koju možemo da dobijemo odmah nego budućoj koristi.

Tu je i greška u predviđanju sopstvenih emocija, odnosno affective forecasting. Često pogrešno procenjujemo koliko ćemo dugo biti srećni zbog neke kupovine i zanemarujemo buduće posledice.

Na primer, osoba koja štedi novac za putovanje sledeće godine može da zaboravi na taj cilj kada naiđe na reklamu za novi telefon. U tom trenutku zamišlja zadovoljstvo zbog novog uređaja, dok joj je mnogo teže da zamisli razočaranje koje će osetiti kada shvati da nema dovoljno novca za planirani odmor.

Trgovci računaju upravo na tu razliku između trenutne želje i dugoročnih prioriteta.

Previše izbora: Kada je ponuda velika, teže donosimo odluku

Na prvi pogled, veliki izbor trebalo bi da bude prednost za kupce. Međutim, previše mogućnosti može da izazove suprotan efekat.

Kada imamo desetine modela, različite popuste, pakete i kombinacije, poređenje postaje naporno. Umesto da budemo sigurniji u odluku, možemo postati zbunjeni i nezadovoljni sopstvenim izborom.

Ovaj fenomen poznat je kao preopterećenost izborom (choice overload). Istraživanja pokazuju da veći broj opcija u određenim okolnostima može da oteža donošenje odluke i smanji zadovoljstvo nakon kupovine.

Posle velikih rasprodaja, kada se početno uzbuđenje smiri, često dolazi i kajanje zbog potrošenog novca, posebno kada shvatimo da smo kupili stvari koje nam nisu bile potrebne. To može da dovede i do većeg broja vraćenih proizvoda.

Kako da ne postanemo žrtve sopstvene kupovine?

Prepoznavanje ovih mehanizama ne znači da treba izbegavati popuste ili odustati od kupovine. Poenta je da se napravi razlika između proizvoda koji nam je zaista potreban i onoga koji nam je postao privlačan samo zato što nam je neko sugerisao da je prilika neponovljiva.

David Robson izdvaja nekoliko korisnih načina da se odupremo impulsivnim odlukama. Jedan od njih je da namerno usporimo kada osetimo snažnu želju da kupimo nešto skupo. Umesto da odmah potvrdimo porudžbinu, treba da pokušamo da pronađemo barem dva razloga zbog kojih ta kupovina možda nije dobra ideja.

Korisno je i da se zapitamo da li bismo isti proizvod kupili po punoj ceni, da li nam je bio potreban pre nego što smo videli reklamu i šta bismo mogli da uradimo sa tim novcem umesto toga.

Robson podseća i na nalaze psiholoških istraživanja prema kojima novac potrošen na iskustva, poput putovanja i druženja, često donosi više zadovoljstva nego kupovina materijalnih stvari. Slično tome, trošenje novca na druge ljude može nas učiniti srećnijim nego kada ga trošimo isključivo na sebe.

U vreme kada se Crni petak pretvara u čitavu sezonu popusta, možda je najkorisnije pravilo upravo ono najjednostavnije: ako morate da odlučite odmah, napravite pauzu. Dobra kupovina neće nužno prestati da bude dobra za pola sata, ali impuls koji vas je naterao da je obavite možda hoće.

Saznajte sve o dešavanjima u biznisu, budite u toku sa lifestyle temama. PRIJAVITE SE NA NAŠ NEWSLETTER

Izvor: BIZLife

Foto: Magnific/ gpointstudio

What's your reaction?

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

developed by Premium.rs | Copyright © 2026. bizlife.rs | Sva prava zadržana.