Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Miodrag Đukanović, predsednik Javnobeležničke komore: Notari opravdali svoje postojanje

    Za skoro tri godine rada – od 1. septembra 2014. godine – javni beležnici u Srbiji  overili su više od milion i po dokumenata i sačinili oko pola miliona raznih javnobeležničkih isprava! O tome koliko su opravdali svoje postojanje, za BIZLife govori Miodrag Đukanović, predsednik Javnobeležničke komore Srbije:

    –         Imajući u vidu zakonska ovlašćenja, javni beležnici su čuvari pravne sigurnosti, jer proveravaju sadržinu i zakonitost ugovora i drugih isprava. Time je pravna sigurnost podignuta na viši nivo. Javni beležnici proveravaju sve elemente pravnog posla, stranačku i poslovnu sposobnost, predmet ugovora, činjenicu da li je nepokretnost koja je predmet ugovora o prodaji već prometovana. To su samo neke prednosti javnog beležništva koje građanima pružaju garancije da je, na primer, promet koji je obavljen sigurniji nego što je to ranije bio slučaj. Time su i mogućnosti da će doći do spora svedene na minimum, što za posledicu ima rasterećenje sudova. Uvođenje javnog beležništva povećalo je i dostupnost građanima, koji te pravne poslove sada mogu da obave na mnogo više mesta. Samo u Beogradu postoje 42 javnobeležničke kancelarije u kojima građani mogu da obave sve poslove vezane za promet nepokretnosti, dok su pre pojave javnih beležnika to mogli da učine samo u tri suda. Dijametralno je promenjen i način prometa nepokretnosti; dok se ranije taj promet odvijao kroz legalizaciju ili prostu overu potpisa, sada se odvija kroz solemnizaciju koja podrazumeva proveravanje zakonitosti akata.

    Zbog koje vrste dokumenata se građani najviše javljaju notarima?

    –         Imajući u vidu da su od 1. marta u nadležnost javnih beležnika prešle overe potpisa, prepisa i rukopisa, to je upravo i najčešći razlog zbog kojeg se građani javljaju javnim beležnicima. Želim da istaknem da je u pogledu tih overa izmenjena i javnobeležnička tarifa, kako građani ne bi bili na gubitku s prelaskom nadležnosti; i dalje su sve socijalne kategorije stanovništva, odnosno overe koje se koriste za ostvarivanje prava iz obaveznog socijalnog osiguranja i socijalne zaštite oslobođene plaćanja naknade, kao i kada je reč o overi dokumentacije koju nezaposleni koriste za zasnivanje radnog odnosa, odnosno dokumentaciji koja je potrebna za prvi upis u visokoškolske ustanove, kao i predškolske i ustanove osnovnog i srednjeg obrazovanja. Sve te overe javni beležnici ne naplaćuju.

    Koliko su skraćene procedure za obavljanje tih poslova?

    – Slobodno možemo da kažemo da se ostavinski postupci, koji su od sredine prošle godine u nadležnosti javnih beležnika, obavljaju daleko brže i efikasnije. Prema poslednjim podacima Komore, javni beležnici su za samo poslednja dva meseca doneli oko 9 000 ostavinskih rešenja. Ono što su javni beležnici dosad pokazali jeste da se ostavinski postupci okončavaju u proseku za dva meseca, što je značajno brže nego što je bilo u sudovima. Ohrabruje i pozitivna ocena rada u pogledu obavljanja tih poslova, kao i najava Ministarstva pravde da će nadležnosti javnih beležnika, ukoliko opravdaju poverenje kada su u pitanju ostavinski predmeti, biti proširena.

    Da li je bilo zloupotreba u radu javnih beležnika i kojih najviše? Koliko je licenci oduzeto?

    –         Kada je reč o radu javnih beležnika, odnosno kontrole nad njihovim radom, skrenuo bih pažnju da, pored kontrole nad radom javnih beležnika koju obavlja Ministarstvo pravde, nadzor obavlja i Javnobeležnička komora Srbije, i kroz redovne i kroz vanredne kontrole. Takođe, ukoliko građani imaju pritužbu na rad nekog javnog beležnika, potrebno je da pritužbu upute Javnobeležničkoj komori kako bi nadležni organi Komore proverili njenu osnovanost, i preduzeli odgovarajuće korake. Naime, ukoliko se ustanovi da je pritužba osnovana, predmet se dostavlja disciplinskom tužiocu na dalje postupanje. Disciplinski postupak protiv javnog beležnika vodi se pred nadležnom disciplinskom komisijom Javnobeležničke komore Srbije, koja je od pocetka rada jednom javnom beležniku izrekla disciplinsku kaznu oduzimanja prava na obavljanje javnobeležničke delatnosti, dok je još jednom javnom beležniku to pravo privremeno oduzela na period od deset meseci. Želim da istaknem da svaka stranka koja nam se obrati zahtevom, molbom ili pritužbom, dobija od Komore pisani odgovor i to je praksa od koje nećemo odstupiti.

    Koje su najčešće zamerke građana na rad javnih beležnika, a šta pohvaljuju?

    –         Imajući u vidu da je reč o relativno mladoj profesiji, zamerke građana su i očekivane, jer je potrebno vreme da se naviknu da za određene poslove koje su ranije obavljali u sudu ili opštini sada treba da se obrate javnom beležniku. U poslednjih nekoliko dana, recimo, najčešće zamerke su zbog gužvi u javnobeležničkim kancelarijama. To je sasvim razumljivo imajući u vidu da je vreme upisa u srednje škole i visokoškolske ustanove, kada đaci i budući studenti overavaju dokumentaciju. Vreme je i godišnjih odmora, pa su česte overe saglasnosti roditelja za putovanje dece u inostranstvo. Ono na šta apelujemo jeste da građani imaju strpljenja i poručujemo im da će svako obaviti posao zbog kojeg se obratio javnom beležniku. Trenutno su 533 osobe ovlašćene za overu potpisa, rukopisa i prepisa, među kojima je 161 javni beležnik, 27 javnobeležničkih pomoćnika i 345 javnobeležničkih pripravnika.

    Kada je reč o pohvalama, iako nije možda primereno da se hvalimo, ono za šta građani najčešće iskazuju zadovoljstvo jeste svakako sigurnost koju javni beležnici pružaju kada je reč pre svega o prometu nepokretnosti, kao i pouzdanost i efikasnost prilikom sprovođenja ostavinskih rasprava koje su sada u nadležnosti javnih beležnika. Naš cilj je upravo da s građanima ostvarimo vezu zasnovanu na sigurnosti i poverenju, da znaju da mogu da se obrate javnom beležniku za obavljanje određenih poslova i da budu sigurni da će ti poslovi biti obavljeni brzo, sigurno i, pre svega, pouzdano.ž

    Od jeseni 2016-te, ostavine se rade samo kod notara. Kako smanjiti gužve? Dolaze li građani sa već napisanim kupoprodajnim ugovorima kod advokata?

    –         Građani sada mogu efikasnije i brže da okončaju ostavinske rasprave, a jedna od pozitivnih strana svakako je i rasterećenje sudova. Ono se postiže indirektno, putem izbegavanja sporova sačinjavanjem javnobeležničkih isprava koje pružaju veću pravnu sigurnost, a direktno putem prenošenja određenih nadležnosti na javne beležnike iz oblasti vanparničnog postupka, kao što je poveravanje ostavinskih rasprava. Sudovi predmete raspoređuju javnim beležnicima prema azbučnom redu, u mestu koje je bilo poslednje mesto prebivališta ostavioca. Stranke sada mogu brže i jednostavnije da završe ostavinski postupak, uz sav komfor koji im pružaju javnobeležničke kancelarije.

    Koje su se manjkavosti Zakona pokazale od septembra 2014. godine?

    – Prilikom donošenja Zakona, kao i početnom primenom septembra 2014. Godine, nikako nisu mogli da se predvide svi problemi koji bi mogli da se pojave kada je reč o novoj pravosudnoj profesiji. Međutim, dosadašnjom primenom Zakona, kao i kroz njegove izmene i dopune, iskazane su sve prednosti zbog kojih je Zakon i donet.

    Zašto područja osam osnovnih sudova u zemlji još nisu dobila javne beležnike?

    –         Javno beležništvo je zastupljeno na pretežnom delu teritorije Republike Srbije, a intenzivno se radi na popunjavanju preostalog broja upražnjenih javnobeležničkih mesta. Glavni cilj u 2017. jeste dalje jačanje kapaciteta Javnobeležničke komore Srbije. Imenovane javne beležnike nemamo još samo na području osam osnovnih sudova u Srbiji, na čemu intenzivno radimo. To su područja sledećih osnovnih sudova: Brus, Dimitrovgrad, Knjaževac, Majdanpek, Raška, Sjenica, Surdulica i Trstenik. Istakao bih da su već bili raspisivani konkursi na tim područjima, ali u prethodnom periodu nije bilo zainteresovanih kandidata, imajući u vidu da je pretežno reč o područjima sa slabijim privrednim prometom i manjim brojem stanovnika. Komora će nastaviti sa sprovođenjem javnih konkursa sve do popune upražnjenih mesta. Sledeći konkurs biće raspisan najkasnije na jesen, jer je naš cilj da do kraja godine područja svih osnovnih sudova budu pokrivena javnobeležničkim kancelarijama

    Zbog čega su neke usluge mnogo skuplje nego što su bile u sudovima?

    –         Nisu sve usluge skuplje kod javnih beležnika u odnosu na sudove, već samo pojedine, a razlog za više cene je u činjenici da se radi na sasvim drugačiji način. Dok su se u sudu overavali samo potpisi, kod notara se te usluge obavljaju u formi javnobeležničkih akata. Pre svega reč je o testamentu, ugovorima o poklonu i založnima izjavama. Ostale usluge, koje su pretežan deo usluga koje su obavljali sudovi, sada obavljaju notari i one nisu skuplje u odnosu na sudove. Primera radi, za ugovor o kupoprodaji stana od 50 000 evra u sudu se plaćala taksa od oko 27 000 dinara, dok je notarska nagrada za solemnizaciju istog takvog ugovora 21 000 dinara. Treba napomenuti da je sud samo utvrđivao i overavao potpise, dok notar odgovara za zakonitost nekog pravnog posla. Dužan je da proveri kompletnu dokumentaciju i da garantuje da je taj posao u skladu s imperativnim propisima. Overa u sudu je trajala samo nekoliko minuta i tu overu su pretežno radili zaposleni sa srednjom stručnom spremom, dok overa kod notara podrazumeva proveru dokumentacije koja traje najmanje pola sata, a najčešće i duže. Postupak podrazumeva izradu solemnizacione klauzule i čitanje ugovora, kao i upozorenje strankama na sve pravne posledice pravnog posla. Na kraju, notar svojom imovinom i osiguranom sumom koja je uslov za početak rada garantuje za svaku eventualnu štetu koju pričini strankama. Upravo je povećanje pravne sigurnosti, sprečavanje duplih prodaja i dovođenje tih poslova na zavidan nivo u pogledu kvaliteta i sigurnosti u obavljanju prometa, razlog zašto je u Srbiji ustanovljena notarska služba.

    Kada su javni beležnici počeli da rade, u javnosti se govorilo da je to jedan od najunosnijih poslova u zemlji koji, za relatiovno kratko vreme, donosi veliku dobit. Tri godine kasnije, kako stoje stvari po tom pitanju?

    –         Reč je o jednoj od najvećih zabluda koja je beležništvu nanela veliku štetu. Takvo shvatanje, posledica je pre svega napisa koji su se pojavili tokom štrajka advokata, a oni obiluju neistinama. Upravo jedan od najvećih problema beležništva u ovom trenutku jeste neisplativost profesije. Javni beležnici su obveznici PDV-a, bez obzira na iznos ostvarenog prometa. Takođe, kao posledica kompromisa do kojeg je došlo zbog štrajka advokata, uveden nam je porez od 30 odsto, i to na bruto prihod kada platimo PDV. Od svake nagrade koju beležnici naplate za svoj rad, oko 50 odsto ide na PDV i porez koji služi za unapređenje pravosuđa. Od ostatka prihoda beležnici, kao i svi drugi preduzetnici, plaćaju sve poreze i doprinose, porez na dobit i, na kraju, ta dobit im se uračunava u prihod građana na koji takođe plaćaju porez. Naša profesija je jedina kojoj je ustanovljen porez od 30 odsto. Očekujemo da će i javnobeležnička profesija postati profitabilna kao i ostale pravosudne profesije, jer su beležnici sopstvenim sredstvima investirali u svoje kancelarije. Uz to, preuzeli su sve besplatne overe za koje sami snose troškove.

    Koliko je uvođenjem notarstva na dobitku država, a koliko sudovi, javni beležnici i građani?

    –         Može se reći da je javnobeležnička profesija ispunila ključne zadatke;  doprinela je pravnoj sigurnosti i izbegavanju sudskih sporova, potpunom ostvarenju forme u savremenom građanskom pravu, posebno u oblasti prometa nepokretnosti, rasteretila je sudove i organe uprave (posebno u oblasti poverenih poslova i poslova overavanja potpisa, rukopisa i prepisa), pravnim subjektima je olakšala pristup pravosuđu, ubrzala je promet i uticala na efikasnije ostvarivanje prava građana jer je postupak pred javnim beležnikom jednostavniji… Verujem da su uvođenjem javnog beležništva najviše na dobitku građani a, posredno, i sudovi, organi uprave, država.

    [preporucene_vesti ids=“268678, 260320″]

    Izvor: BIZLife

    Foto: Pixabay

    Piše: Nataša Mijušković

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE