Odri Hepbern

Tajni život Odri Hepbern tokom Drugog svetskog rata

Njena elegancija, osmeh i nezaboravne filmske uloge učinili su je jednom od najvećih zvezda Holivuda. Ipak, malo ko zna da je Odri Hepbern još kao tinejdžerka, tokom nacističke okupacije Holandije, pomagala pokretu otpora, prenosila poruke i učestvovala u prikupljanju novca za ljude koji su se skrivali od nacista. Iskustva iz ratnih godina kasnije su oblikovala i njen humanitarni rad, zbog kojeg je poslednju deceniju života posvetila deci u najugroženijim delovima sveta.

Godine 1951, kada je Odri Hepbern došla na probno snimanje za film „Praznik u Rimu“ (Roman Holiday), koji će joj doneti svetsku slavu, malo ko je mogao da pretpostavi kakvu je životnu priču nosila sa sobom. Tokom razgovora na audiciji, glumicu su pitali o njenom iskustvu tokom Drugog svetskog rata. Odgovorila je da je kao devojčica učestvovala u holandskom pokretu otpora protiv nacističke okupacije.

„A šta su Nemci radili povodom toga?“, glasilo je pitanje. „Nisu znali za to“, odgovorila je uz osmeh.

Iza te naizgled jednostavne rečenice krila se priča o detinjstvu provedenom u okupiranoj Holandiji, gladi, strahu i aktivnostima koje su za jednu devojčicu mogle da budu izuzetno opasne.

Devojčica koja je plesala za pokret otpora

Odri Hepbern je tokom rata živela sa majkom u Arnhemu, u Holandiji, gde je pohađala baletsku školu. Imala je svega 15 godina kada je 1944. počela aktivnije da pomaže holandskom pokretu otpora.

Njena porodična istorija bila je prilično komplikovana. Majka Ela van Hemstra bila je holandska baronica koja je tokom tridesetih godina iskazivala simpatije prema fašizmu, a u jednom britanskom fašističkom izdanju pisala je pozitivno o Adolfu Hitleru. Međutim, do perioda nemačke okupacije, prema istorijskim izvorima, odrekla se tih stavova i počela da podržava pokret otpora. Porodična kuća korišćena je čak i za organizovanje ilegalnih humanitarnih priredbi kojima se prikupljao novac.

Odri je u tome učestvovala kroz ono što je najbolje znala – ples. Nastupala je na tajnim baletskim predstavama, a prikupljeni novac prosleđivan je holandskom podzemnom pokretu i korišćen za pomoć ljudima koji su se skrivali od nacista. Među njima je bilo i oko 600 Jevreja koji su utočište pronašli u mestu Velp.

Njena uloga nije se završavala na nastupima. Pomagala je u dostavljanju hrane, prenosila poruke i upozorenja o kretanju nemačkih trupa, kao i informacije o bezbednim putevima. Zahvaljujući znanju engleskog jezika, koje je stekla školovanjem u Engleskoj, mogla je da komunicira i sa britanskim i američkim pilotima čiji su avioni oboreni iznad Holandije.

Istoričar i autor knjige „Dutch Girl: Audrey Hepburn and World War II“ Robert Macen smatra da je njena mladost u određenoj meri bila prednost. Nacističke snage nisu očekivale da bi deca mogla da predstavljaju ozbiljnu pretnju ili da učestvuju u organizovanom otporu.

„Postoji predrasuda među biografima da, kada ste dete, ne možete da budete shvaćeni ozbiljno. Da ne možete da imate ozbiljna iskustva ili da vam se poveri nečiji život kao članu pokreta otpora samo zato što ste dete. Ali Holanđani su znali drugačije“, objašnjava Macen.

Glad koja je ostavila posledice za ceo život

Ratne godine bile su posebno teške za stanovnike Holandije. Nemačke snage su, između ostalog, ograničavale dotok hrane, a situacija se dodatno pogoršala tokom zime 1944/45, poznate kao „Zima gladi“ (Hunger Winter).

Bitka za Arnhem 1944. godine pretvorila je grad u jedno od ključnih ratnih područja. Borbe, razaranja i nestašica hrane ostavili su duboke posledice na stanovništvo. Hepbern je zbog dugotrajne neuhranjenosti razvila ozbiljan edem, odnosno oticanje nogu, koje je ugrozilo njeno zdravlje.

Preživela je glad, bolesti i strah od svakodnevnog nasilja, a iskustva iz tog perioda ostavila su trag koji će se kasnije pokazati važnim za razumevanje njenog humanitarnog angažmana.

Iako je njena ratna prošlost bila poznata, Holivud je nakon završetka rata imao drugačije planove za nju. Publika je želela da gleda vedrije priče, glamur i romantiku, a filmska industrija nastojala je da se udalji od ratnih tema i teških sećanja.

Od holivudske ikone do UNICEF ambasadorke

Nakon rata, Hepbern je nastavila da se bavi baletom, a potom se okrenula glumi. Svetsku slavu donela joj je uloga princeze Ane u filmu „Praznik u Rimu“ iz 1953. godine, u kojem je igrala uz Gregorija Peka. Ubrzo su usledili filmovi „Sabrina“ i „Doručak kod Tifanija“, koji su je učvrstili kao jednu od najprepoznatljivijih glumica svoje generacije i modnu ikonu čiji stil i danas inspiriše.

Međutim, iza slike elegantne holivudske zvezde postojala je i druga strana njene ličnosti. Godine 1988, nakon što se povukla iz velikog dela filmskog sveta i posvetila porodici, Hepbern je postala ambasadorka dobre volje UNICEF-a.

Tada je počela da putuje u zemlje pogođene ratovima, siromaštvom i glađu, među kojima su bile Etiopija, Bangladeš, Vijetnam i Somalija. Njen zadatak bio je da skrene pažnju javnosti na položaj dece, nedostatak hrane i čiste vode, kao i na posledice oružanih sukoba po najmlađe.

Ono što je za mnoge delovalo kao iznenađujući zaokret u životu filmske dive za nju je, zapravo, imalo dubok lični smisao. Znala je kako izgleda biti dete u zemlji zahvaćenoj ratom i koliko pomoć može da znači onima koji nemaju gotovo ništa.

U jednom obraćanju američkom Kongresu istakla je da je i sama bila jedno od dece ratom razorene Evrope koja su dobila pomoć UNICEF-a. Na taj način povezala je sopstveno iskustvo sa misijom organizacije kojoj je posvetila poslednje godine života.

Njena humanitarna putovanja često su bila u senci interesovanja medija za njen izgled i nekadašnji holivudski život. U intervjuu sa Barbarom Volters 1989. godine, novinarka je, na primer, razgovor otvorila komentarom o tome koliko dobro Hepbern izgleda, iako je glumica u tom periodu većinu svoje energije usmeravala na humanitarni rad.

Ipak, Hepbern je umela da iskoristi sopstvenu slavu kako bi pažnju javnosti preusmerila na decu kojoj je pomoć bila najpotrebnija.

Preminula je 1993. godine, ali je njen rad za UNICEF ostao važan deo nasleđa koje je ostavila iza sebe. Njena priča zato nije samo priča o filmskoj zvezdi koja je promenila Holivud i modu. To je i priča o devojčici koja je tokom rata rizikovala život kako bi pomogla drugima, a kasnije iskoristila svetsku slavu da učini isto na mnogo većoj sceni.

Kako primećuje medijska istraživačica Livi Edmonson, možda se tek kroz njen humanitarni angažman jasno vidi da je Odri Hepbern bila aktivistkinja mnogo pre nego što je postala jedna od najvoljenijih glumica na svetu.

Saznajte sve o dešavanjima u biznisu, budite u toku sa lifestyle temama. PRIJAVITE SE NA NAŠ NEWSLETTER

Izvor: BIZLife

Foto: T/Unsplash

What's your reaction?

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

developed by Premium.rs | Copyright © 2026. bizlife.rs | Sva prava zadržana.