
Narodna skupština Srbije: Simbol istorije i arhitektonsko remek-delo
Zgrada Narodne skupštine u Beogradu predstavlja jedno od najprepoznatljivijih obeležja prestonice i jedan je od najvažnijih simbola srpske državnosti. Njena monumentalna kupola, reprezentativna fasada i bogato ukrašen enterijer odavno su deo kulturnog identiteta zemlje i svedočanstvo o ambicijama i vizijama epohe u kojoj je nastala.
Gradnja je započeta na današnji dan 1907. godine, kada je kralj Petar I Karađorđević položio temeljni kamen. Time je otpočeo put od ideje do realizacije građevine koja je gotovo tri decenije građena i konačno otvorena 1936. godine, a koja je od tada služila različitim državama – Kraljevini, Jugoslaviji i Republici Srbiji.
Evolucija zgrade kroz istoriju
Početkom 20. veka, skromna zgrada na uglu ulica Kraljice Natalije i Kneza Miloša više nije odgovarala statusu parlamenta nezavisne Srbije. Zato je odlučeno da se nova, monumentalna palata podigne na prostoru nekadašnjeg kompleksa Batal-džamije, mestu sa istorijskom simbolikom.
Prvobitni projekat potpisuje arhitekta Konstantin Jovanović, dok je konačno rešenje dao Jovan Ilkić. Nakon njegove smrti, rad je nastavio sin Pavle Ilkić, a unutrašnjost je osmislio ruski arhitekta Nikolaj Krasnov.
Zgrada je svečano otvorena 18. oktobra 1936, a prva sednica održana je dva dana kasnije. Od tada je ostala središte zakonodavne vlasti, kroz sve političke i društvene promene.
Foto: Parlament.rs
Arhitektonsko dostignuće
Projektovana u duhu akademske monumentalne arhitekture, zgrada spaja elemente neorenesanse i neobaroka. Centralni portik sa stubovima i trokutastim frontonom, impozantna kupola sa lanternom i skulpturalni ukrasi predstavljaju visoka dostignuća graditeljstva tog vremena. Unutrašnjost, bogata freskama, dekorativnim elementima i funkcionalnim prostorima, bila je zamišljena kao odraz moći i kulture države.
Godine 1984. proglašena je spomenikom kulture, čime je potvrđena njena vrednost ne samo kao političkog centra, već i kao jednog od ključnih arhitektonskih dostignuća Beograda, objavljeno je na portalu Parlamenta.
Ukrotitelji konja Tome Rosandića
Ispred glavnog ulaza u Skupštinu, 1939. godine postavljena je monumentalna skulptura „Igrali se konji vrani“, poznata i kao „Ukrotitelji konja“, delo vajara Toma Rosandića. Dinamična scena dva konja u pokretu simbolizuje snagu, slobodu i kontrolu – osobine koje se povezuju sa državnom vlašću i njenom energijom. Ovaj umetnički rad dopunjuje monumentalnost same zgrade i čini plato ispred parlamenta jednim od najfotografisanijih delova Beograda.
Saznajte sve o dešavanjima u biznisu, budite u toku sa lifestyle temama. PRIJAVITE SE NA NAŠ NEWSLETTER
Izvor: BIZLife
Foto: Ustupljene fotograije/ Parlament/ DALL-E3