Radikalna promena: NEPLAĆENO BOLOVANJE 7 dana godišnje, bez odlaska lekaru
Hrvatsko udruženje poslodavaca i tamošnja vlada počeli su pregovore o promeni instituta bolovanja na teret poslodavca, čiji je cilj usklađivanje s praksom zemalja Evropske unije.
Glavni zahtev hrvatskih poslodavaca je da se oslobode troškova bolovanja nakon 15 dana njegovog trajanja. To bi bila promena u poređenju s trenutnim zakonom prema kojem se to događa tek nakon 42 dana bolovanja.
Većina zemalja Evcrospke unije ima ukupno kraće trajanje bolovanja na teret poslodavca, a neke imaju čak i opciju administrativno fleksibilnijih modela izostanaka radnika za manje zdravstvene tegobe s posla, bez finansijskog učestvovanja poslodavca i države u tome delu bolovanja.
Praksa je u drugim članicama EU-a mnogo drukčija od hrvatske. Na primer, u Litvaniji poslodavci snose trošak za prva dva dana bolovanja, u Bugarskoj za prva tri, a u Rumuniji za prvih pet dana.
U Češkoj, Estoniji, Danskoj, Mađarskoj, Finskoj, Letoniji, Slovačkoj, Španiji i Švedskoj, prema podacima Evropske komisije 2016. godine, poslodavci snose trošak bolovanja u trajanju između 8 i 15 dana. U Sloveniji je to 30 dana, Poljskoj 33, a samo u malom delu zemalja Unije taj je broj veći nego u Hrvatskoj.
Da bi se olakšao posao, kako lekarima, tako i poslodavcima, iz HUP-a traže uvođenje do sedam dana godišnje, tzv. „sick days“. To bi bili neplaćeni izostanci zbog manjih zdravstvenih tegoba koji ne iziskuju odlazak ekaru. Naravno, u tom bi se slučaju poslodavcu dostavila potvrda o sprečenosti. Iako bi tu postojala velika mogućnost zloupotrebe, smatraju da bi to bilo svedeno na minimum, a to govori i iskustvo drugih zemalja.
Izvor: Glas Slavonije
Foto: Pixabay