Guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković rekla je da se ove godine očekuje privredni rast od 3,5 odsto, a da će se inflacija u maju vratiti u granice cilja od tri odsto, plus/minus 1,5 odsto.
Ona je na predstavljanju Izveštaja o inflaciji za maj 2024. godine rekla da inflacija opada brže od nego što je projektovana, a da je privredna aktivnost veća od očekivane.
Padu inflacije je, prema njenim rečima, doprinelo i snižavanje cena hrane. „Inflacija će se naredne godine kretati oko centralne vrednosti od tri odsto“, rekla je Tabaković.
Dodala je da pad inflacije otvara pitanje ublažavanja monetarne politike, ali da je stav NBS da treba zadržati princip opreznosti zbog neizvesnosti oko kretanja svetskih cena energenata.
Tabaković je rekla da je u januaru međugodišnji rast zarada iznosio 9,2 odsto, a penzija 14,2 odsto i da je postignuta najviša pokrivenost minimalne potrošačke korpe minimalnom zaradom do sada, od 94 odsto.
Navela je i da banke očekuju rast kredita privredi i stanovništvu ove i sledeće godine oko pet odsto.
„Obezbedili meko prizemljenje“
„Očuvana finansijska stabilnost i pokazatelji realnog sektora ukazuju na znatno ubrzanje ekonomske aktivnosti od druge polovine prošle godine, potvrđuju da smo adekvatnom monetarnom politikom, koju smo pooštravali kontinuirano, ali postepeno i odmereno, uspeli da obezbedimo meko prizemljenje“, rekla je Tabaković.
Tabaković je rekla da su važan faktor privrednog rasta ove godine investicije i privatne i državne i realizacija projekata u oblasti saobraćajne, energetske i komunalne infrastrukture.
Dodala je da neizvesnost u pogledu ostvarenja projekcije inflacije i BDP, u najvećoj meri i dalje potiče od geopolitičkih odnosa i izgleda za globalni privredni rast, kao i njihovog uticaja na svetske cene energenata i drugih primarnih proizvoda.
Od domaćih rizika važan je, kako je navela i ishod domaće poljoprivredne sezone, koji se u pogledu inflacije u najvećoj meri odnosi na kretanje cena voća i povrća, dok je za BDP od posebne važnosti rod žitarica.
Krediti i kamate
Zamenik generalnog direktora Sektora za ekonomska istraživanja i statistiku u NBS, Marjana Miletić, na pitanje novinara o stopi rasta kreditne aktivnosti banka i vrsti najtraženijih kredita, rekla je da je od početka ove godine kreditna aktivnost ubrzana i da je u martu ove godine prosečni međugodišnji rast zajmova iznosio 1,3 odsto.
Krediti privredi su, kako je navela, stagnirali, a stanovništvu, posmatrano međugodišnje povećani 2,7 odsto.
Posle dužeg vremena banke su, prema njenim rečima, ublažile kreditne standarde, ocenjujući pozitivno ekonomsku situaciju. Najveća tražnja je, kako je rekla, gotovinskih i stambenih kredita, a i za privredu se očekuje rast svih zajmova, investicionih, za obrtna sredstva i drugih.
U martu ove godine je, kako je navela, prosečna kamatna stopa za privredu na dinarske kredite bila 8,3 odsto, a za stanovništvo je blago pala za 0,5 odsto i prosečna kamtna stopa na dinarske kredite iznosila je 12,3 odsto.
Kamtna stopa na kredite, indeksirane u evrima u martu za privredu iznosila je, kako je rekla, 7,1 odsto, a za stanovništvo 6,5 odsto.
Investitori će iz Srbije izneti 1,9 milijardi evra
Tabaković je navela da očekuje da banke smanje kamate, obzirom na veliku razliku između onih koje daju na depozite na štednju i zaračunavaju na plasirana sredstva kroz kredite.
Ona je rekla da štednja stanovništva u bankama raste i da iznosi 14,9 milijardi evra i 155,4 milijarde dinara i da očekuje da banke za korišćenje tih depozita, građanima plaćaju, srazmeno kamatama na plasirane zajmove.
Oni koji su ulagali u Srbiji, izneće ove godine, kako je rekla, 1,9 milijardi evra po osnovu dividendi, ostvarenih u privredi i bankma, što je na nivou prošlogodišnje sume.
„Nemamo problem sa tim što iznose deo dobiti jer značajno i reinvestiraju i očekujemo da 4,5 milijardi direktnih stranih investicija iz prošle godine ponovimo i ove godine, jer ko bi ovde ulagao ako ne može slobodno da raspolaže zarađenim novcem“, rekla je Tabaković.
Istakla je da od banaka očekuje da se „vrate tradicionalnom finansiranju poslova, stanova i svega što je produktivno i ne izmišljaju razne finansijske derivate kojima, ustvari za ništa dobiju nešto“.