Šetnja: efikasan i besplatan lek
Iako će retko koji lekar postaviti takvu dijagnozu, pojam menadžerska bolest sve je prisutniji. Poslovni ljudi često ne shvataju da su se preforsirali i da im organizam daje znak da nešto rade kako treba.
Stres, boravak u zatvorenom prostoru, rad na računaru, trka za rokovima i ispunjavanjem ciljeva, poslovni sastanci, loše spavanje, neredovna i neizbalansirana ishrana, poslovne i porodične brige postali su naša svakodnevica. O tome kako se izboriti za dug i kvalitetan radni vek i život, sačuvati dobro zdravlje i izbeći sve zamke, zablude i loše navike razgovaramo sa prof. dr. Višeslavom Hadži Tanovićem, kardiologom.
„Na početku da naglasim da valja biti veoma oprezan u vezi suplemenata koje uzimaju mnogi ljudi koji u potrazi za dobri zdravljem vežbaju u teratanama. Ti suplementi obećavaju dobro izvajano, mišićavo telo a zapravo su puni hormona rasta i testosterona čak i nekih nedozvoljenih supstanci. O tome sam razgovarao sa američkim kolegama koji su potvrdili da se u mnogim o njih nalazi doping i mnoga druga sredstva koja zabranjuje Svetska zdravstvena organizacija. Oni daju ’napumpane mišiće’ koji su, zapravo, samo napeti i naduvani poput balona. Čim neko prestane da vežba i uzima suplemente takvi mišić se ispumpaju i deluju mlitavo. Hormoni koji su na taj način uneti u organizam izazivaju čitav niz zdravstvenih problema, mada daju lažan osećaj snage, a posle njih se brzo i lako upada u depresiju. Sport je dobar samo dok je umeren. Sve je više rekreativaca koji tek u šezdesetim godinama života počinju da vežbaju i pokušavaju da, u igranju tenisa ili fudbala, pariraju mlađim kolegama. Rezultat je katastrofalan: mnogi od njih napuštaju teren na nosilima, sa infarktom jer srce nije izdržalo napor. Pravilo je – ko se ranije bavio sportom ,neka to čini rekreativno a onaj ko nije treba da šeta. Ni sa šetnjom ne treba preterivati. Dovoljno je hodati svakodnevno po pola sata ili 45 minuta“ savetuje ovaj poznati kardiolog.
Mnogi zaboravljaju da je čovek stvoren da se kreće. Život im se svodi na to da ustanu iz kreveta, doručkuju, spuste se liftom, sedaju u kola, odlaze na posao, piju velike količine kafe a kad pregladne, odlaze na obilan ručak i često ponovo u kancelariju, pa u kola, pa u lift… Upravo je nedostatak fizičke aktivnosti jedan od glavnih krivaca za povećani broj kardiovaskularnih oboljenja u Srbiji. Kada je reč o uzrocima srčanog infarkta i šloga, na prvom mestu je stres. „To sam primetio po svojim pacijentima tokom ekonomskih sankcija sa kojima sa živeli devedesetih godina. Kada sam o pogubnom uticaju stresa referisao mojim američkim kolegama na sastanku 1996. godine, oni su me gledali začuđeno, jer se u to vreme tamo još živelo relativno bezbrižno. Sada i svetska kardiologija potvrđuje da je stres uzrok broj jedan za infarkt i šlog“, kaže prof. Hadži Tanović i nastavlja „fizička aktivnost eliminiše stres, ali ukoliko je to iz nekog razloga nemoguće, onda je bolje i kratkotrajno posegnuti za sedativom, nego živeti sa stresom. Bavljenjem sportom se troše negativni hormoni i krvni sudovi se opuštaju i šire. Posle lošeg dana treba šetati, voziti bicikl i slušati muziku. I vrlo bitno: družiti se sa plemenitim ljudima koji vas ne opterećuju žalopojkama. Šetnja i smeh su idealan lek… Pozitivna energija izaziva lučenje pozitivnih hormona i poništava negativna dejstva stresa“.
Boravak u prirodi je takođe blagotvoran za zdravlje i prof. Hadži Tanović preporučuje da se vikendi provode van grada, betona, asfalta i bez elektronskih uređaja. I još jedan dragocen savet: podeliti godišnji odmor na tri ili četiri dela i tako napraviti predah od svakodnevice. Jer opustiti se jednom godišnje a posle toga narednih jedanaest meseci raditi nije dobro.
Povišenom holesterolu mnogi pripisuju gotovo isključivu krivicu za nastanak srčanog i moždanog udara. Ali nije baš tako, tvrdi naš sagovornik. Zato što se holesterol stvara u našem organizmu, crevima, jetri… Treba razlikovati dobar i loš holesterol ali i u tom lošem postoje delovi koji su dobri i oni koji to nisu. U svakom slučaju, posle glavnog obroka, koji je i kod nas sve ćešće večera, ne treba sesti ispred televizora ili otići u krevet. Tada je organizam umiren, krv je usporena i zgusnuta – i nataloži se najveća količina masti! Zato noću najčešće nastaju kardiovaskularni problemi. Posle jela treba šetati.
„Preporučujem da svaki čovek ima vagu pored kreveta i čim primetite da se težina povećala, smanjite jelo i povećajte fizičku aktivnost. Jedna čaša viskija ili vina ima preko 500 kalorija a da bi se to potrošilo mora se šetati najmanje sat vremena. Svako od nas je gospodar svog zdravlja i ako telo šalje signale da je ono ugroženo, moraju se menjati navike i ukoliko je neophodno, uzimati propisanu terapiju. Redovna šetnja blagotvorno deluje na povišeni krvni prisak,ali naši ljudi više vole da sede kod kuće, gledaju televiziju i – piju tablete“ tvrdi prof. Hadži Tanović.
Izvor: BIZlife magazin
Foto: Pixabay
Piše: D.J.