Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Šetnja: efikasan i besplatan lek

    Iako će retko koji lekar postaviti takvu dijagnozu, pojam menadžerska bolest sve je prisutniji. Poslovni ljudi često ne shvataju da su se preforsirali i da im organizam daje znak da nešto rade kako treba.

    Stres, boravak u zatvorenom prostoru, rad na računaru, trka za rokovima i ispunjavanjem ciljeva, poslovni sastanci, loše spavanje, neredovna i neizbalansirana ishrana, poslovne i porodične brige postali su naša svakodnevica. O tome kako se izboriti za dug i kvalitetan radni vek i život, sačuvati dobro zdravlje i izbeći sve zamke, zablude i loše navike razgovaramo sa prof. dr. Višeslavom Hadži Tanovićem, kardiologom.

    Na početku da naglasim da valja biti veoma oprezan u vezi suplemenata koje uzimaju mnogi ljudi koji u potrazi za dobri zdravljem vežbaju u teratanama. Ti suplementi obećavaju dobro izvajano, mišićavo telo a zapravo su puni hormona rasta i testosterona čak i nekih nedozvoljenih supstanci. O tome sam razgovarao sa američkim kolegama koji su potvrdili da se u mnogim o njih nalazi doping i mnoga druga sredstva koja zabranjuje Svetska zdravstvena organizacija. Oni daju ’napumpane mišiće’ koji su, zapravo, samo napeti i naduvani poput balona. Čim neko prestane da vežba i uzima suplemente takvi mišić se ispumpaju i deluju mlitavo. Hormoni koji su na taj način uneti u organizam izazivaju čitav niz zdravstvenih problema, mada daju lažan osećaj snage, a posle njih se brzo i lako upada u depresiju. Sport je dobar samo dok je umeren. Sve je više rekreativaca koji tek u šezdesetim godinama života počinju da vežbaju i pokušavaju da, u igranju tenisa ili fudbala, pariraju mlađim kolegama. Rezultat je katastrofalan: mnogi od njih napuštaju teren na nosilima, sa infarktom jer srce nije izdržalo napor. Pravilo je – ko se ranije bavio sportom ,neka to čini rekreativno a onaj ko nije treba da šeta. Ni sa šetnjom ne treba preterivati. Dovoljno je hodati svakodnevno po pola sata ili 45 minuta“ savetuje ovaj poznati kardiolog.

    Setnja_pix.jpg

    Mnogi zaboravljaju da je čovek stvoren da se kreće. Život im se svodi na to da ustanu iz kreveta, doručkuju, spuste se liftom, sedaju u kola, odlaze na posao, piju velike količine kafe a kad pregladne, odlaze na obilan ručak i često ponovo u kancelariju, pa u kola, pa u lift… Upravo je nedostatak fizičke aktivnosti jedan od glavnih krivaca za povećani broj kardiovaskularnih oboljenja u Srbiji. Kada je reč o uzrocima srčanog infarkta i šloga, na prvom mestu je stres. „To sam primetio po svojim pacijentima tokom ekonomskih sankcija sa kojima sa živeli devedesetih godina. Kada sam o pogubnom uticaju stresa referisao mojim američkim kolegama na sastanku 1996. godine, oni su me gledali začuđeno, jer se u to vreme tamo još živelo relativno bezbrižno. Sada i svetska kardiologija potvrđuje da je stres uzrok broj jedan za infarkt i šlog“, kaže prof. Hadži Tanović i nastavlja „fizička aktivnost eliminiše stres, ali ukoliko je to iz nekog razloga nemoguće, onda je bolje i kratkotrajno posegnuti za sedativom, nego živeti sa stresom. Bavljenjem sportom se troše negativni hormoni i krvni sudovi se opuštaju i šire. Posle lošeg dana treba šetati, voziti bicikl i slušati muziku. I vrlo bitno: družiti se sa plemenitim ljudima koji vas ne opterećuju žalopojkama. Šetnja i smeh su idealan lek… Pozitivna energija izaziva lučenje pozitivnih hormona i poništava negativna dejstva stresa“.

    Boravak u prirodi je takođe blagotvoran za zdravlje i prof. Hadži Tanović preporučuje da se vikendi provode van grada, betona, asfalta i bez elektronskih uređaja. I još jedan dragocen savet: podeliti godišnji odmor na tri ili četiri dela i tako napraviti predah od svakodnevice. Jer opustiti se jednom godišnje a posle toga narednih jedanaest meseci raditi nije dobro.

    vezbanje_together.jpg

    Povišenom holesterolu mnogi pripisuju gotovo isključivu krivicu za nastanak srčanog i moždanog udara. Ali nije baš tako, tvrdi naš sagovornik. Zato što se holesterol stvara u našem organizmu, crevima, jetri… Treba razlikovati dobar i loš holesterol ali i u tom lošem postoje delovi koji su dobri i oni koji to nisu. U svakom slučaju, posle glavnog obroka, koji je i kod nas sve ćešće večera, ne treba sesti ispred televizora ili otići u krevet. Tada je organizam umiren, krv je usporena i zgusnuta – i nataloži se najveća količina masti! Zato noću najčešće nastaju kardiovaskularni problemi. Posle jela treba šetati.

    Preporučujem da svaki čovek ima vagu pored kreveta i čim primetite da se težina povećala, smanjite jelo i povećajte fizičku aktivnost. Jedna čaša viskija ili vina ima preko 500 kalorija a da bi se to potrošilo mora se šetati najmanje sat vremena. Svako od nas je gospodar svog zdravlja i ako telo šalje signale da je ono ugroženo, moraju se menjati navike i ukoliko je neophodno, uzimati propisanu terapiju. Redovna šetnja blagotvorno deluje na povišeni krvni prisak,ali naši ljudi više vole da sede kod kuće, gledaju televiziju i – piju tablete“ tvrdi prof. Hadži Tanović.

    Izvor: BIZlife magazin

    Foto: Pixabay

    Piše: D.J.

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE