
Zašto Facebook preti da će ZABRANITI sve vesti na svojoj platformi?
Za mnoge ljude, Facebook je glavni izvor informacija u današnjem svetu. Ali u saopštenju od ponedeljka, Meta je zapretila da će povući sve vesti sa svoje vodeće platforme.
Bilo je to obaveštenje koje je zbunilo mnoge korisnike. U centru pažnje je predlog zakona koji se probija kroz Kongres, za koji Meta i Mark Zakerberg smatraju da umanjuje vrednost koju platforma pruža novinskim kućama.
Endi Stoun, direktor za politiku komunikacije kompanije Meta, izdao je upozorenje u ime kompanije, rekavši da će, ako Kongres usvoji „nepromišljeni zakon o novinarstvu“, društvena mreža „biti prinuđena da razmotri potpuno uklanjanje vesti sa platforme“.
Meta statement on the Journalism Competition and Preservation Act: pic.twitter.com/kyFqKQw7xs
— Andy Stone (@andymstone) December 5, 2022
„Zakon o konkurenciji i očuvanju novinarstva ne prepoznaje ključnu činjenicu: izdavači i emiteri sami postavljaju svoj sadržaj na našu platformu jer je to od koristi za njihov rezultat – a ne obrnuto“, nastavio je on. „Nijedna kompanija ne bi trebalo da bude primorana da plaća za sadržaj koji njeni korisnici ne žele da vide i to nije značajan izvor prihoda“.
Gde je srž problema?
Očigledno je da mediji kao što je ovaj, koji pišu o ovom zakonu i Metinom odgovoru, mogu imati neke inherentne pristrasnosti. Ali studija Pev Research Center-a iz septembra prošle godine čini se da probija rupu u Stounovom argumentu da korisnici ne žele da vide određeni sadržaj.
Ta studija je pokazala da je nešto manje od polovine (oko 48 odsto) odraslih Amerikanaca reklo da dobijaju vesti sa društvenih mreža „često” ili „ponekad”. A „kada je reč o tome gde Amerikanci redovno dobijaju vesti na društvenim mrežama, Facebook nadmašuje sve druge sajtove socijalne platforme.
Postoje dva zakona koji pokreću ovu akciju Mete, oba se zovu Zakon o konkurenciji i očuvanju novinarstva (JCPA). Meta ima problem sa ključnom odredbom, koja bi primorala Facebook (i sve druge platforme društvenih mreža) da nadoknadi izdavače i emitere.

Računar, društvene mreže, internet pretraživač(Pixabay)
Ejmi Klobučar, viša senatorka iz Minesote, predstavila je najnoviju verziju zakona uz podršku dve stranke ove godine. To bi omogućilo izdavačima da pregovaraju sa društvenim mrežama o tome kako se njihov sadržaj distribuira i dalo bi im pravo da zahtevaju da te platforme plate za to.
Istorija društvenih mreža i Facebook-a
Društvene mreže su promenile način na koji se vesti distribuiraju u savremenom svetu – a tehnološke kompanije su ne tako davno bile pristalice i saveznici novinskih kuća.
U 2015. godini, Facebook je pokrenuo funkciju pod nazivom „Instant Articles“ koja je prikazivala vesti iz nekoliko spoljnih medija na platformi, dajući 100% prihoda od oglasa tim kućama. Nedavno je, međutim, Facebook najavio planove za postepeno ukidanje te inicijative, rekavši da će ona potpuno nestati do sledećeg aprila.
To je podstaklo novinske kuće da lobiraju kod zakonodavaca da primoraju društvene mreže da plate za njihov sadržaj. Taj napor je bio uspešan u Australiji, gde su Facebook (i drugi) bili primorani da plaćaju. (Facebook je nakratko blokirao pristup vestima tamo, ali se na kraju predomislio nakon što je zakon izmenjen.)
Američki zakon takođe nije jedini na Metinom radaru. I Kanada i Novi Zeland razmatraju slične zakone, koji bi ovog giganta društvenih mreža mogli staviti na udicu za još više potencijalnih isplata – ili zabrana vesti, piše Fast Company.
Izvor: BIZLife
Foto: Pixels/Pixabay