Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Razmišljanje

    Novi alat pomaže tinejdžerima da nađu isplative profesije na duže staze

    Kao i mnogi odrasli, tinejdžeri često ne znaju šta žele da rade kada odrastu. Čak i kada misle da znaju, možda nemaju realnu sliku o tome da li će određeno zanimanje ili posao biti ekonomski isplativi za njih. Na primer, da li se dobro plaća? Da li je to oblast koja se razvija? Da li je verovatno da će postati žrtva veštačke inteligencije?

    Iako mnogi resursi, koji su trenutno dostupni, mogu da odrede jedan ili dva od tih faktora, tinejdžeri će sada imati pristup interaktivnom alatu.

    Indeks karijera budućnosti (zajedno sa pratećim izveštajem i javnom bazom podataka) ima za cilj da pomogne u obrazovanju ne samo njih, već i njihovih školskih savetnika, roditelja i svih koji su radoznali da se bave različitim oblastima.

    Kreiran od strane Gallup-a u partnerstvu sa Amazon Future Engineer, Amazonovim filantropskim obrazovnim programom za informatiku, CFI interactive daje sliku o tome kako se data profesija rangira u nekoliko kategorija: plata, uključujući da li nudi dovoljno za izdržavanje porodice, rast radnih mesta, radna mesta po tražiocu posla, koliko je karijera otporna da je preuzme automatizacija, uključujući i veštačku inteligenciju i koji nivo obrazovanja je tipičan za zaposlene u određenoj struci.

    Nakon procene svih tih elemenata, profesiji se dodeljuje CFI ocena — što je veći broj, to je posao ekonomski isplativiji.

    Besplatna baza podataka takođe uključuje statistiku raznolikosti u pogledu toga koliko su reprezentativni zaposleni u datoj oblasti, u odnosu na opštu populaciju SAD, u smislu pola, rase i etničke pripadnosti.

    Posao, fakultet

    Profesija, tinejdžeri (Unsplash)

    Jaz između popularnih zanimanja i održivih

    Izveštaj Gallup-Amazon identifikuje, između ostalog, koliki je jaz između ocene ekonomske održivosti date karijere i koliko je popularna među 15-godišnjacima.

    Kada su u anketi upitani da identifikuju koje poslove očekuju da će imati do 30. godine, tinejdžeri su često bili mnogo manje skloni da biraju karijere koje su imale visoke CFI rezultate.

    „Postaje jasno da studenti zanemaruju brojne karijere sa velikim mogućnostima. Osim medicinskih zanimanja, studenti retko biraju neke od najboljih karijera, uključujući poslove u menadžmentu, sa računarima, u matematici i nauci – što ukazuje na nedostatak poznavanja karijera“, napisali su istraživači.

    Ipak, rezultati ekonomskih prilika za neka zanimanja su bili usko usklađeni sa njihovom prosečnom popularnošću među tinejdžerima, kao što su u oblasti obrazovanja i transporta.

    Posao, ponedeljak produktivnost

    Karijera (Pexels)

    Dobri poslovi po nivou obrazovanja

    Gledajući kroz prizmu obrazovanja, generalno, što više imate, veća je verovatnoća da će vaš posao imati visoke ocene u smislu ekonomske održivosti.

    Međutim, istraživači su otkrili da postoji mnogo „prilično prestižnih“ karijera koje možete ostvariti čak i ako nemate fakultetsku diplomu.

    Na primer, među poslodavcima koji uglavnom zapošljavaju ljude bez diplome, 27 karijera je rezultat ili je iznad prosečnog rezultata za pozicije koje obično imaju diplomci. Među glavnim kandidatima su: kardiovaskularni tehnolog, vatrogasni nadzornici, rukovodioci izgradnje, menadžeri industrijske proizvodnje i operateri i dispečeri u elektranama.

    Među poslovima koji zahtevaju fakultetsko obrazovanje, ali ne i stručnu diplomu, ima 34 visoko rangiranih, uključujući aktuara, inženjera prodaje, finansijskog i investicionog analitičara i programera softvera.

    Posao, zaposleni

    Posao, tinejdžeri (Pexels)

    Otvoren um

    Iako su neki od poslova sa najvećim brojem bodova, što nije iznenađujuće, imaju veze sa STEM, to ne znači nužno da svaki 16-godišnjak mora da se prijavi za program za obuku kodiranja (osim ako ne voli takve stvari).

    „Odabir karijere je složena odluka. To uključuje, između ostalog, lične i kulturne interese, osećaj usklađenosti sa nečijim sposobnostima i mnoga praktična razmatranja“, primećuju istraživači Galupa i Amazona u svom izveštaju.

    Ali to takođe znači učenje o prilikama za koje niste ni znali da postoje.

    Nada u CFI, rekao je ekonomista Galupa Džonatan Rotvel, je da „možda daje ljudima ideje koje možda nisu razmatrali“.

    Izvor: BIZLife

    Foto: Pixabay, Unsplash, Pexels

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE