Stručnjak za javni govor: Ova VEŠTINA će vam doneti pobedu u svakoj raspravi
Ljudi koji pobeđuju u raspravama i dobri su u debatama ne samo da dobro govore, već i dobro slušaju, što je veoma bitna veština.
Dobre veštine slušanja podižu vaš kredibilitet i čine da zvučite samopouzdano. Ali vrlo malo ljudi je dobro u tome. Lako ih je ometati, počnu da planiraju šta će da kažu, ili još gore, prekinu drugu osobu i odvrate je.
U svojoj knjizi ,,Win Every Argument: The Art of Debating, Persuading, and Public Speaking” Mehdi Hasan ističe dve vrste slušanja koje treba savladati: kritičko slušanje i empatično slušanje.
1. Kritičko slušanje
Ovo zahteva svesno upijanje, razumevanje i procenu informacija koje vam daje govornik u realnom vremenu. „Da li je istina ili laž?“, ,,Ima li smisla ili ne?“ i „Mogu li verovati onome što čujem?“
Morate da budete kritički slušalac kada vam nastavnik daje povratnu informaciju o eseju koji ste napisali. Ili kada vaš šef prolazi kroz ono što nije u redu u izveštaju koji ste napisali.
Evo kako da budete kritički slušalac kada vaš protivnik iznosi svoj argument:
Držite otvoren um
Kada se raspravljate sa protivnikom, nemojte automatski da pretpostavljate da je sve što on govori pogrešno ili glupo.
Slušajte valjane zaključke ili pametne stvari kojima ćete onda morati da se pozabavite ili ih priznate u sopstvenim primedbama.
Trebalo bi da budete sigurni u svoje argumente, ali i da ostanete dovoljno otvorenog uma da vidite gde je protivnik u pravu ili gde ste možda pogrešili.
Pročistite svoj um
Nemojte da sanjarite ili odlažete dok drugi oko vas govore. To narušava vaš kredibilitet kod publike, koja može da vidi kako se nepristojno ponašate.
Fokusirajte se. Kritičkim slušanjem svog protivnika i spremnošću da registrujete pogrešne ili lažne tvrdnje, možete da pripremite odgovore i da pobedite u raspravi.
Napravite beleške
Kritičko slušanje je korisno ukoliko ste oštrog uma i dobrog pamćenja. I jedno i drugo može da bude pojačano dobrim starim vođenjem beleški. Neki od najuspešnijih ljudi na planeti su beležnici.
Britanski milijarder Ričard Brenson, koji kaže da pregleda desetine beležnica godišnje, pisao je o konferenciji u Londonu na kojoj je delio binu sa Bilom Gejtsom.
Prema Bransonu, dok je Gejts „držao završni govor… izvukao je nekoliko papira iz džepa“.
2. Empatično slušanje
Ovde se radi o povezivanju sa govornikom i pokušaju da se svet vidi njegovim očima. Cilj je usredsrediti se na njegove stavove i razumeti odakle dolaze.
Možda zvuči nerazumno, ali po iskustvu pisca Mehdija Hasana, toliko pametnih ljudi jednostavno je loše u tome, piše CNBC Make It.
Evo tri strategije za koje smatra najkorisnijim:
Ostanite prisutni
Jasno stavite do znanja govorniku, kao i onima koji gledaju i slušaju, da ste fokusirani na njega.
„Utišajte svoj unutrašnji monolog, ostavite svoj uređaj po strani i privucite pažnju na drugu osobu“, kazala je Ksimena Vengoečea, autorka knjige ,,Listen Like You Mean It: Reclaiming the Lost Art of True Connection“.
Uverite se da vaša pažnja nije 100 odsto usmerena na vas.
Uspostavite kontakt očima
Kontakt očima je veoma važan kao sredstvo za pokazivanje empatije i izgradnju dubokih emocionalnih veza.
Istraživanja to podržavaju: jedna studija lekara i pacijenata otkrila je da je kontakt očima „značajno povezan sa percepcijom pacijenata o empatiji lekara“.
Druga studija javnih govornika otkrila je da su „učesnici verovatnije verovali izjavama govornika koji ih gleda direktno, u poređenju sa govornikom koji je skrenuo pogled“.
Postavljajte prava pitanja
Postavite pitanja svojim sagovornicima koja im omogućavaju da vode razgovor, a zatim postavite dodatna pitanja koja pokazuju da ste slušali njihove odgovore.
Odlučite se za otvorena, a ne zatvorena pitanja i pitanja koja zahtevaju lične i promišljene odgovore, a ne jednorečne „da“ ili „ne“ odgovore.
Izvor: BIZLife
Foto: Pixabay, Pexels, Unsplash